Ke Aloha Aina, Volume III, Number 11, 13 March 1897 — NA AO NAULU O KE KAUA. [ARTICLE]

NA AO NAULU O KE KAUA.

Eis na aupum nui ke iumeuae m«i nes iiuko o keia mau ta, no k* h«.»t fi<m hou O ka noho ana niauihia * eli ke me ko ra la i haia aku, mc ke komo pw ana aku o kekahi m*u aupuni e hoiknke i ko lakou mau nīho, me ka wthā o ka bkōw maw pukuniahi c luat, ana ik» uk*na walohi.* o ka 1 m*ke malun» o ko lakou mau {mkahl, i ' e k semi teo|>e ii\ii ii ni i-iw t!i .1 makee o kekahi - -i 1* hakaka a*s., no k- | ► Jam mau aopuoi pak K ho. Un hoaU ia mai kr\& miu • ulukw iloko o Fuwpa ' aamu'i o ka n,uu «k i n* atīpyni ikaika » n*

Tureke maluna oka poai ona Karistiano, e noho ana ma Konatinopala, a me ka mokupuniāo Kerefe, kahi hoi e kaua la i leeia mau la no ke kue ana aku i ko Tureke kuleana hana ino i ka uhane ola ma*una o keh poe hewa ole. No ia kumu, ua hoowela ia ka naau mloha kannka o ka Moi Kint Keoki o Helene, a liuhu ae la no ke kue ana aku i keia mau h*Ba limakoko a Tureke, a o ka hopena ijke ia eia la a elua iluna o ke kahu» mokonaoko o ka hookahe koko i keia la, oi»i nae, n3 mana aupuni e ae e kokua ana .naho pe o Turekf, ta mea nana i hooulu i ka pepehikanaka iloko o ka aina, me ke keakea ole i*. He hana ku anei io i ke ano Karistiano, a me ka puuwai aioha i ka hoa kanaka, ke ko mo ana mai ma ka aoao o ka poe lawe ola, a kokua aku, e hoomau ia no ia hana ekaeka, [kela poe iliohae omokoko ? Nunt ka menemene oīe oka naau o keiā poe aupunl kelklkane iloko o Europa, e kokua :ana mahop« o ka meahana rno. | Aole hoi mafath wale no e 'ulu mai nei m wluku āo naulu o ke kaua, aia no kekahi ma !na aina Puniole o Aferikā, a aia no he mau hnkaka ana waena o ka poe keokeo * me ua paele puni hakaka oia aina me ke ake e ftao wale ika waiwai a me ka noho ina kuo-. noono o na poe rruhhm? t he hoike hoi no ko lakou ake 'poni hakaka i nt wa'apau [Aohe o lakou manao no ta jm«a he maluhia, a pela i ulu : mai a1 keia mau hana i na ws a pau, rne ka hiki ole ke hoo ! ?r.3HeH \2. Kia n« hoī o Cuh.?, na 'kupum Piiipine, » n e kekah» mau wahi e ae, ke kaoa mai nr< tee ScpiniA, ao!e ī akaka jlta wa e pau #i, no ka «k*;, ke pii uuu nei ko lau* nuu' Milii !tiā kr «no kfi ! kikanp * -i -> he m?* maopo ' po v e ke Uh aku. i k.i' hea l» e hait!e j *hu keiaH o iiua r"a! o kf kahua kāua:

A oia hoi k.i m »kou e haupu e ae nei, elike me n» wanan» a kekahi poe, o ka makahiki 1900 ka pahu hopu oko ka honua nei noho hoeppnopono aupuni ana,