Ka Hoku o Hawaii, Volume XXXIV, Number 17, 23 August 1939 — Na Ke Ana Auhau Kiekie E Ai Hoopilikia Aku Ina Poe E Ai Ana [ARTICLE]

Na Ke Ana Auhau Kiekie E Ai Hoopilikia Aku Ina Poe E Ai Ana

(A. Kalei Aona) -Khia kakou Hawaii j maopopo. i kau aulinu ana ake Keena Au!iitu mnlnnn o nn waiwai paa, wai,wai lewa. na auhau a kokou e uku nei, auli«u kela, auhau keia, klnikini na auiiau. He mau hoomaikeike keia. i unuhiia mai kekahi nupepa haole mai o Kapalakiko. apenei na lionakaka ana. O na kanaka apnu e noho ana Ilokti nke Aupuni Anienka, ma ka oleio nnn. he poe ai Inkon. Oke ola oia no kou ai ana. A no kou ola ana, anie kou ai ana i neia maii la e nee nei, oi pakela na' nku auhau e kau nei nialuna o na pne apan, a i leanu !a i!oko o na poe apmi na nīea apau a lakou e ī nai ;)?. na hoolilo anhn, ame keka. :ti mau mea e akn. Pililuia ka manao eo na inea i loaa aku nia ka noii ana, a na Komisīna Anhau oka lehulohu, na huina ilala a kakou e uku nef inai na loaa makahiki, a uku «ku 110 na auliau i hunakek' ia. a ma ia noii ana, ke iioiko iu'i nu Aulmu okn lehuk'hu i na moa i loaa aku ia lakou. o neia au hualieiu i hoonolionolio ia iii, ua pili.ia, i na dala uku pule e loaa aiia ia kanaka. Aole lakou

i "ni' mau huahele hoopunipuni" aj ».a, ui:a iaaoii ia, 3aT.'e ia. a'e ■ uiiii kau omoonio palaoa ma na ho t n.-, f huiLt i lti he i3G,000 ou& | na Hoko oke aupuni amenka. do ka i lne;i - " L(.)AA MAKAHIKI 0 Kon OLA OIA. Tsia na inea i ioaa i na Komisina, mn ka lakou hoomanawanui uoii ana. a ke hoike uei penei. Ika luakahiki 1938, o na poe ai, «>ia lioi kela niea, keia inea, na poe apau, i uku aku i nu auhau, KANIJ ia iluko o na niea kuai o kela ano keia ano, KANALIMA PA KENE--IA. oka bila uuliau oka lahui, oia h<ā. SIAILOKO A'E OKA HUINA I 01 AKU MAMUA O UMIKUMA HA MILIONA DALA I OHI lA, EWALI* TAUSAXI MILIONA DALA I OHI lA, MAILOKO O NA MEA A KAKOU E KUAI AI NO KE OLA OKA OIIANA. O na ioaa apau o na MōkUAINA apau; 7fi.O PAKENETA, i oi aku maluna o, ekolu hapaha oka huina. i nku ja aku iloko ona auhau i ka- «« ia. a ka lehulehu e kuai ai, wahi a na Komisina. NO NA AUHAU KULOKO, o na panalaau apau. 52.7 PAKENETA, ' nku ia aku e'ka lehulehu ma ke ano. he uku knulele." Iloko o na MOKUAĪNA APAU, na auliau i kau pololei ia. o na loaa ' «h! ia, he $fiM.420.73!>.00 (ua like kela nm ka lele oi nna eiwa lianeri me eha miHona nala), a o ua auhau kaulele i ohi in he 5fi.005,355,792.00: {Lele oi akula ekohi" tausani miliona daia.> Oia hoi ua uku kakou, PAKOLU

MANA>Va I OI ĪIA MAororo ole īa kaKou. i u?:u ia akī' i\ Hnv\"Sr f v AKU NO, U ko o>'oHl IKE. o neia mau mea i kaluma ike aupuni federala, mnkuaina, "ame na boa kaukanawai ku]qko', ma KA HUNA ANA i na i ohi huikau ia ai, Jie hoik? aūp mai ia HKWA LAKOU—nui a lehulehu nei iuuu ayliau i ltunftkele,ia uui ka I** liuleiiu aku, elike me na iuiliau i liuna ole ia, aole ia { kupono nia ita ioiuu naauao. 0 NA MKA ANO NUI 1 IKK MAOLI lA, KAU IA NKIA MAU AUHAU. I LOAA NA ALAHELE MAA LAHi. MA KA ANA AKU I NA POE KALAIAINA, MA KA HAAWI ANA IA LAIKOU I MAU HANA NO KO LAKUU LUHI KALAIAINA, NO KK KI'KULU ANA IKE KAHUA KALAIAINA.I MAU Kf>NA IKAIKA, A K NOHOI I MAUNi; iIOOWALEWALK' NO NA TOK KOLOPEKA, Hlv BALOTA, A KA LIMA HKMA E 'HAAWI AJ. NO NA UANA ANO IJOU. Ua pololei nu lioike|ke a ua Ko-u)i>-in;i c hoike nei, o lieia {u>e uku iiuhau e uku lukou i auhau wniwai, ka uoliona ulakol(iko, na oili«-| na. na liana kulepa, a o ka pookola io.i aku. k;i inoa maikai oka K'hU. . ...... 1 na e inanao iu e olsi liou ke ano I oka nohona ulakolako, i na ma ke ( ano manao aloha. no na hookele aupuni o Amerika, me na hui a kula luH>naauao, no ka manao ana e ku niau lakou, i aupunl e hoao ana, e umi-apuaa. alaila ua liikl mai ka luauuwu e l>au ai, im hookaumaha . aim auhau kiekie. A īnea.maikai e kakou maluna oka hoopono, hooniakapllke, ame ke ana kaulike no na poe apan. Ho nianao pnipnl keia i kela Hs\v:iii. koia HnwaM, ma len puka ana aku o ka Iloku oka la 2 o keia mahina, e hooakaka ana ka Lnnnhnopohopono okn Hoku o HawaM, e plli ana no keia Poo Manao KK KTII KUI MALAMALAMA. I j He oiaio, lawe mai?a ka Luna-1 liooponopono i kona inanao alakai, ■ n<t ko kakou hoomaopopo ana o ka HAIHAĪ.A ke kokumi mnlnmalama : ma na kihl elu» oka honua nel, pela ] no, aole hlki ia kakou e hoole no| ka oiaio oia mau mea. Ke koo nei a« \ kana mnii hooakaka, ake pnipai aku nei ia kukon! Hawaii. ma ka heluhelu man ana | ka Hoku o Hawaii, oia aku ka nāni j

ioaa. ma kou iawe ana ika "Hoku, e lilo oe kekahi pou ku no ka holoiimn ol<rt nnpepa hoolthtil. e hooptika Sa nei Hoko o ko ka*kOTi alna aloha. : 1 T":i h:i:nvī heniolele a\l ! ko'll Mnawa no lee ltafeat3 arw I na mp« ano nul e nee nel i fct?la la keia la, »*» kv ka«k«l ok' «kvi .110 ku uku Jh iu«i. » luaiuuli Mka maktv o ko'u hi »i«ikWiain. i haa\vi ui $u i ku'u iuau kt>k«M no ka Nu}H'i«i, Ka līoku o Hawaii. 1 iim ««ili» *» i$ ka Ahaolelo Kuikawa i kt>ia makahikl, hookahl «K'u Hioh«. o uu iK»e i 1 loau nei na uku hooniuu kolo pupu, «ole ana ku U»aa ana aku o iuau kokua iuai ke aupuni inal, a no Va uiea, oka walhona. ut» haikl a nu*mino, hiki «» «ku 1 n« eiemalan»o a;r,o tia Uuih;U!\ uialalo ilnila oia miniino nk:i \vathona, o ioaa lioi ita uku ho«na:m la oukou. Maopopo 010 i )),■) Komjsin;i Oihana lvirlla, na ninau kupono o kukniu aku ai i na Unuvh«na o ke auimui ivrihtiv au»o jih. kulana, I na aole * l«aa na ninau kU}M>tH> o waiho nku ai n f part*> na llms iißns. alal : ia, ku o knnawai lakou. ko noi kr kauawai. o »a ih»o iHua hana a ! »* ?u>s ntT>i;>!o oko . »,, kaian, o iak.m kokahi Hoko o ua nlMiu oka Oihana Kivila ok<? Au|>uui. « o ua ikh 1 «pau «> hana nei, Iw iala takt'u, iioko oka Oib&na Kuiia. i M* ka awfeu o kn IVaono aei 1 ■l»«M h«u «1 ka Uov o M»ui