Ka Makaainana, Volume IV, Number 24, 9 December 1895 — "MALOO NA IWI I KA LA." [ARTICLE]

"MALOO NA IWI I KA LA."

Eia uo paha ko makou poe heluhelu ke hoomanao nei i kela aliikoa o, ka mokukaua Amenka Bosetoua, oia o Lukiene lana (Lneien Young), he mea i kokua ai raa ka hookahuli ana 1 ke Aupuui kiuiiii no keia oehaa e mau nei He uiea oia i nui ka hoowahawahaia e kekahi poe o ka kōu kona Inpuwale a me ka onr. mau, a hana i na ha- - na ku ole i ke ktouimana, Nana ka haioleio Poa Xiula\ maanei e paikano ana i kalakou uiea i hana ai } a iho o kona hoi ana i kona aina pouoi, ua hoike aku oia i kekahi mau 4 mea oiaio ole. no na mea i hanaia maauei, u oia uo hoi kekahi hoike i ku imua o ke komile o ko na Aiua E o ka Aha Senate ma ka ninau e piii ana ia Hawaii

nei. Ano mai nei, ua hōao oia e lio t )uka i buke uo ua haua uiaanei iloko o u& la o ka hookahulihia, aka, ua papaia oia e Kuhiua Hebeta o ka Oihana Kaua Moana.

Ke nana hou aku kakou i hope, iaia i ku ai imua o kela kcmite, ua kaha loa aku oia mawaho a ike lea loa īa kona hoopunipuui maoli. % ua aoia aku oia u® ia mea, no ka mea» e noho ana no%ia malalo o ke Aupuni tua ke tno luknela moana. A pela uo hoi i uei haua ana mai la. Mamiua wale ka hoi kona hoohokaia aua„iuala hoi ua ikeia u$ mauao o loko o kana bnke. E hoka uo uae hoi e pono, he iuo a he lapuwale. Auo hoi, ua hiki mai nei he lueu hou uaua q aku i nupepa Maua\ya—-Ahailouo o Kikako no ka hoohuiaiua* ko ka Uhui e l&we

rpai ia ,-o ksa, ī'OiijaiK;;i. He wohinf j oi-, ho in.-: : kaulMm ma ke,kul<,-n .o:<- M"i ba K&te iMeiil l'ehen !a o tn.»op'■ po ai iaia n k<; kalahui tl me kaōle-'k ?l h:\whuiaiiia? Ehktf . ana paha oia qjo kahi poe k»kau nupepa e ae, iwaena wnh- u'j o ka poai e imi f>i-, uua iawa iho la ia. lna o k-.\ ojain kaoa i uu.kemake ai, e pou-» oi ; . e hele j.e uaawāLo u jn■ poai iiioowloi, e like la m t 1e N< <{^hofa a iiie Kapeoa J. A. Pama A«a, ioa o k.a may.iO o ka In<p •>!};"]< u wini kanu)ie tti- e iruiu :

aKu iw«tj«h oi)') A- h.o no o makou hopohopo aua ina e waihoia *.e ana ia ninau ma ke koho bah>t.*, he- mHopope e houle uoa, inn no e ho>.-;ia mia na mali hnu na kipe «nn. He kuo.iuhai>a īa.i-m«ke-kahiko. 0 kt-;<ha Ia ka knkou e hifci ai ke hilinu], Mamna okoW. 0. KaiTsik>i holri ana bku nei nō Nu Kilai\i } ua hoikeia ae e holo a6a oia e hoMi.uaopopo & e goi ko laila kanawai hooponopoao a k< j loaa ia i.e iaia, alaila, hoi mai e hooponopono ae i ka Kole keil'i" K>nnehai, keia kanawai aim. i hooho-loia iho' nei. _?Ano hoi, u-i hoike se nei ka Pi Ki Adav;-tt:v : sa ua olelo aku mi ka oia 1 kekahi nnpepa o Nn Kilani un 1o«m no ka ia kakou ko laila «anawai ain«. Eia he ho.opunipuni,- maopopo ]oa, e hoike U.; ae aua "m« iluiu hana. pohohiio no ,ko ka Aha Kuhina ■ ... fc - ' o keia Aupuni oehaa. Pehea no la hoi t liiki ai 3akou nei ma ae kejiilinari&? MakiiU hou no lnkou uei ma ae, o'ke ulolohi o ke l£eauhoui kēla pule aku nei ma kana huakai i ke Mai Lepera. No ia ulolohi ana, ua

mahaoin ua lawe pio ia oia e na poe kipi o waho -mai. Pioloke ka oihaua k<mfa n>au po, e holo ana i 6 a ianei, a i loaa'no kaW mahu i ka hoea nna mai o ke Keauhou i kela po La Pule aku nei, a e ole ia, pau ka hopohopo ana. lilo i mes hauoli no uoakou ka he*ktTana aku no ko S. Meheula kohoia ana i lala no ka Papa Waiwai o ka Ekalesia AnagaliKana ma Hawaii] nei» Akahi no Hawaii koko piha i koho hou ia mai ka make ana o ka Moi Kalakaua. Ua *pono ioa nei koho ana, 0 ke au keia o na malihini, aohe h; ole ann uo ka oiaio o ia mea. la Peresideua Kole i ho o ai iluua o ia mokukaua Benine. iona i kahi la i hala ia, ua ukali aku iaia he aliikoa uiahhioi no A?nerika mai, o Mekia

a- kouh. ū hv ka:igk,> | wv. 4 wj.i kii oih. Aole oia i loihi ; iho nei iaoei, he niau- la helu

wale uo paha, ua mp;via mai oia o ka poai o na koa, a i keia maii in iho ia i hoolahaia ao ai konajiookohu ukali no ka Pfre ma ke ku]>:iia Kapenn.

Kupaua'ia no palia hoi ky pu lamh ia o rva malih in ī i nei u, uaai kahi e ao a hookohu aim. 0 kahi )ino ole nae j «lia hoi,

iluko o ko 'iakou nei ma hoo-

pih ī iVH aiio h-t:ia nkahai o ke ano repnbalika, eia no lakou ko' hoopili. nei i na hana o kt au

Moi. A uo nei m»lihini hoi, he keu a kona hilahik. ole i ka hele ukali ana jkm> Aupuni okoa mai kona mai a helaiHma o kekahi mokukma o fcor.a Au-

puoi mua. oia pāha hoi, aohe ka hilahiia iioko o lakou.