Ka Nupepa Kuokoa, Volume VI, Number 3, 19 January 1867 — Page 2

Page PDF (1.67 MB)

KE KUOKOA, HONOLULU, IANUA RI 19, 1867.

He kai au aku ko Kapuone,
He kai ka anae ko Keehi,
He kai elemihi i Leleiwi,
He kai awalaukee Puuloa,
He kai puhinehu puhila la,
Ke kai o Ewa-e-noho i ka lai,
O Ewa nui a Laakona,
O Ku i Kealaikauokalani,
He kai mokumoku ko Heeia,
He kai o hee ko kapapa,
He kai o kilo ko Kualoa,
He kai ehuehu ko Kaaawa,
He kai ahiu ko Kahana,
Wehe kai ia Paao,
Ikea Kahiwa ilalo-o Kahiwa ia."
            Owau no o ko oukou wahi lolo hai moolelo
-E aloha no i ka poe heluhelu me ka noonoo, ia lakou ko'u Aloha.
S. M. KAMAKAU.

En glish Column.
I sland News.

            A CQUITTED. - We are pained to be obliged to note the fact that a foreigner, recently from California - we will not give his name -was on Wednesday acquitted of the charge of attempt to commit a rape on a Hawaiian child only six years of age. The attempt was proved, and we honor the two jurymen who stood for conviction. But imagine the case reversed, and that it was the act of a Hawaiian upon a white child - would not the crime appear heinous enough, to all, to require severe punishment?

         
A QUERY. - Why has not the case of shooting which occurred on the 1st of November at Kailua, on this island, been investigated by those whose duty it is. We understood the woman Kalama swore, before her decease, that she was deliberately shot by Maria. She was at that time supposed to be in a fair way to recover, but soon after died in the hands of a native doctor. Such cases are only passed over at the peril of our whole community.

         
THE LEPERS ON MOLOKAI. - We are rejoiced that the Commercial Advertiser has drawn the public attention to the lepers on Molokai. The whole scheme of placing these miserable beings in so remote and inaccessible a locality has proved itself worse than a failure. Let there be some isolation - some separation - but none so extreme is necessary. The Board of Health had, we doubt not, none other than good intentions, but we trust they will revise the whole subject.

         
THE ROYAL GARDENS were on Tuesday sold at auc tion for the sum of only $2,200. What a commentary on the financial ability of the managers of the Royal Agricultural Society!

         
THE COLO RADO. - None but the heroic few still hope that the Colorado will touch here on her first voyage. For ourselves, we would quite as leave have an independent line, making San Francisco and Honolulu its termini. And in case the present contract with this Government is broken by the failure of the Pacific Mail Steamship Company to fulfill its part, we trust, in any new contract, a monopoly of thirty years will not again be granted.

Mi scellaneous Items.

            Nearly 2,000 Germans leave Europe every week for the United States in the Bremen and Hamburg mail packets.
         
EVEN SO. - Somebody says the "President's speeches are champagne documents." He meant campaign.
         
Twenty-two o cean steamers enter and sail from Aspinwall and Panama monthly.
         
A royal decree has appeared in the of ficial journal at Madrid, the most important clause of which is that any person of color living as a slave in the Spanish Antilles shall, without distinction of age or sex, become free from the moment that he or she may touch the soil of the Peninsula, or any other country in which slavery does not exist.
         
Since the fire at Portland on Jul y 4th, there have been between 600 and 700 buildings erected, including 15 three story brick and granite blocks, containing in all 24 stores. The total contributions received by Mayor Stevens, of Portland, for the relief of the sufferers by the fire lack but $12,000 of half a million.
         
Houses eleven stories in height are now being built in Paris. Platforms ascend and descend every minute, and furnish the means of communication between the different stories. There are no stairs.
         
LA Y PREACHING AMONG THE ARISTOCRACY. Two English lords have lately appeared as preachers. The Earl of Cavan preaches forenoon and afternoon in the Free Church in Dufftown, to large congregations, and Lord Adelbert Percy Cecil, youngest son of the Marquis of Exeter, recently delivered a religious address in the National School room at Easton, and another at an out-door meeting in Worthrope.
         
The American Board is taking measures to secure a representation of its great work at the approaching Paris Exposition. It is expected that complete sets of all books translated by the missionaries, and printed in various heathen languages, will be on exhibition. A chart is also to be prepared on a very large scale, with the missions prominently represented. It is to be hoped that other missionary boards will take up the matter with equal vigor.
         
A CHRISTIAN PAT RIOT. - Rev. Dr. Hosmer, President of Antioch College, told the following story in a speech at Syracuse:
         
A young clergyman who was settled at Yellow Springs, when the war broke out, raised a company, mostly in his own parish, and marched with it to the field. For brave and meritorious conduct he was raised to the command of a regiment. At the end of the three years, he came home with his men, reenlisted, and went back. He was soon promoted to the rank of a Brigadier, and it was his brigade that broke the enemy's center in that terrible engagement near Nashville, thereby saving the city. When the conflict ended, the people wanted to send General McConnel to Congress, but he would not go. They then offered to make him Judge of Probate, but he would not take the office. He said: "I was a minister when I went to the war. I was a minister while I was in the war, and I mean to be a minister while I live." He has resumed his work at Yellow Springs, and every Sunday I sit with edification under his direct and earnest preaching.
            LAUNCH OF THE GREAT REPUBLIC. - This morning, at half-past nine o'clock, says the New York Tribune of November 8th, there will be launched from the shipyard of Henry Steers, at Greenport, the pioneer ship of the Pacific Mail Company's new line of steamers, to run between San Fransisco and China. She is to be named the Great Republic, and when completed will be the largest wooden steamship afloat. The keel of the vessel was laid last December. The extreme length is 380 feet; breadth of beam 50 feet; depth of hold 31 feet six inches. Her custom house measurement is 5,000 tons. She is the strongest and most substantial vessel ever yet constructed, being diagonally strapped on the inside of the hull with iron bands five inches wide. She is also planked over her timbers, and diagonally strapped with iron bands on the outside, in addition to which she is doubly planked over the outside strapping, thereby making the vessel as heavy again as an ordinary one of the same dimensions. Her engine is being constructed at the Novelty Works. It is an upright beam, with a cylinder 105 inches in diameter, and 2 feet stroke of piston. Her wheels are 40 feet in diameter. It is expected that she will be ready for sea on or about the 1st of February.

KA LUNA HOOPONOPONO, - - L. H. KULIKA
NA HOPE LUNAHOOPONOPONO, J. KUA,
J. KAWAINUI.

POE HAKU MANAO NO KE KUOKOA.

C. J. Laiana, (Lyons.) S. M. Kamakau, Rev. M. Kuaea, Rev. C. B. Anelu, (Andrews.) G. W. Kanuha, (Oniula,) D. Malo, (Lokoino.) Rev. L. Laiana (Lyons)

Ka Nupepa Kuokoa.
HONOLULU, IANUA RI 19, 1867.
Na mokuahi moana Paki fika.

            I kinohi ua hoonohoia ke kanaka ma ka honua nei, a ua haawiia iaia ka noho alii ana maluna o ua honua la. Ua haawiia e ke Akua Mana Loa na mea a pau ma kona lima, o na manu o ka lewa, o na holoholona o ke kula, a me na mea ulu ma ka nahele, i mea e pono ai kona noho ana. Aole wahi o ka honua i papaia, mai hele ilaila, ua waiho ia mai na kai me na moana a me na kuahiwi, me ka olelo ana, nau keia mau mea a pau, aia nae a hooikaika oe e ke kanaka, me ka hoomanawanui a me ka noiau o ka hana ana a me ka noonoo ana i kou pono, alaila noho lanakila oe maluna o keia mau mea a pau.
            Iloko o keia mau tausani makahiki, ua imi ke kanaka e hookauwa i ka honua, a e hoolilo i kona mau waiwai a pau i mea e pono ai kona noho ana iho, a e nani ai kona mau hale a me kona aahu. Ina he pono i ike ia ma ke kauwahi o ka honua, he holo no ka ke kanaka e imi ai. He kula eli ko Kaleponia, emoole no, laukanaka na kuahiwi o ia aina. He ki-lau a he kilika ko Kina, a imi koke na kalepa o ke Komohana i alanui e hiki ai ilaila. O ka aina noho kaawale he aina ilihune ia. Nolaila o ka ninau nui o kanaka o na wa a pau. Pehea e hiki pono ai kakou mai kekahi aina a i kekahi aina me ka nui ole o ka ka luhi a me ka poho.
         
He hoomanawanui loa ka hele ana i ka imi waiwai i kinohi. Ma na huakai hele w awae ka mua o ka hele ana, a ma na huakai kamelo, a ma na huakai hoki ke kii ana o na kalepa i ka waiwai o na aina e. Aole moku ia wa e kau pono ana i kona ihu i waho i ka moana e holo ai i ka imi i kekahi aina i ike ole ia. Ma na pilikahakai wale no kahi a na moku i kokolo malie ai.
         
Eia wale no iloko o keia mau haneri makahiki ekolu i hala hope mai nei ka loaa ana o ke ano makaukau o ka holo ana ma na wahi a pau o ka moana. Ia Kolumebusa, imi ia aku a loaa o Ame rika me ka makau ole i ka laula o ka moana Atelanika. A eia iho nei no iloko o keia keneturia umikumamaiwa, a mahope mai o ka hanau ana o kekahi poe o kakou nei, ka hooholo mua ia ana o kela mea he mokuahi. Ma ka makahiki 1807, ua holo mua ka mokumahu liilii ma ka Muliwai o Hudesona. A ma ka A. D. 1836 paha ka hoao mua ana o ka moku mahu e holo ana mai Europa a i Amerika. Me ka hopohopo a me ka makau ia o poino ma ka moana.
         
I keia wa, ke lanakila nei ke kanaka maluna o ka honua. He mea nui loa ka honua i ka wa kahiko, a i keia wa, he mea i manao ole ia ke kaapuni ana i ua honua la. Aole wahi o ka moana i kaha ole ia e na alanui holo moku. Ua tausani a keu na moku mahu o na Ahahui Hooholo Moku.
         
Aia ma kekahi aoao o ka Moana Paki fika, o Kapalakiko, ka aina gula melemele, a me Nevada ka aina dala keokeo. Aia hoi ma kekahi aoao o Kina ka aina laukanaka, ka aina nona ke ke ki-lau a me ke silika, a me na mea milimili he nui wale. Eia ke huiia nei keia mau aina, na aina i kaawale loa i keia moana nui o kakou nei, ka moana hoi i oi o ka laula mamua o na moana a pau ma ka honua nei. Ke hoihoi ia nei na pono o kekahi aina o ka Hikina a i ko ke Komohana, a o ko ke Komohana hoi a i ka Hikina. A ma ia mau mea, ua pono like laua a elua.
         
Ina he oiaio ua kaa mau ka holo ana o na mau moku nei i o kakou la, a e ku mau ana no lakou ma Honolulu nei; ua kupu mai ia makou ka manao hoomaikai no ia mea. Aole no na dala maoli wale no e hoolaha ia ana maanei e ua mau moku la a me kona mau ohua, aole nolaila ka hauoli ana, aka, no ke komo ana aku o kakou nei iloko o na hana o ka honua nui holookoa, me he la o kakou no kekahi o na aina naauao. He mea minamina ka haalele ia ma kahi kaawale, me he kuaaina la, me he mau wahi pukoa i hoowahawaha loa ia.
         
He mea maikai a hoihoi o ka manao ke kipa nui ia mai e na lahui o ka honua nei. O ka hui pinepine ana me na malihini mai na aina e mai, he mea ia e alakai ana ia kakou nei imua. A aole o ka pono o ke ao nei wale no ka i hoohelelei ia e na mokuahi holo moana, o na pono a ke Akua no kekahi, a e hiki mai ana kela wa pomaikai i olelo ia ma ka Palapala a kakou e manao ai, ka wa e hui ai na lahui a pau a lilo i hookaki ma ka naauao, a me ke aloha i ke Akua Nui.
         
Pela ko makou manao i keia mau la a kakou i kali mai nei no ka mokuahi Kolora do. Aole i ku mai ua moku la, nolaila ua hala paha ma ka Akau, ma ke ala e hele pololei ana i Japana mai Kapalakiko aku. Ina pela, ua ane kaumaha iki ko makou manao i ka waiho kaawale ma kahi mehameha. Ua manao makou e ikeia 'na maanei na helehelena o ua malihini he nui wale.
         
Aka i ka nana'ku he mea pono no paha no kakou keia nele. No ka mea ina he nele i ke ku ole ana mai o keia mau mokuahi nui, aohe e ole ka hoomakaukau ia o na mokuahi uuku ae, e holo mau mai nei a Kapalakiko; a no ke Aupuni o Amerika no e kokua i ua mau moku la. Ina e nui loa ana na ohua pake e ku ana i Honolulu nei a holo aku, aohe no i maopopo loa ko kakou pono ia lakou.

He mahalo ia ko Heeia.

            Ua hoopii ko Heeia mau makua i ka Papa Hoonaauao e hoopau ka mahele ana i na kaikamahine, a me na keiki kane, a me ka hoouna ana i na kaikamahine o lakou i ka kumu kula Kakolika. He kumu no keia e hoopii ae. Aole no he pono i na makua o ka aoao Euanelio e hoouna i ka lakou mau keiki i na kumu Kakolika. Lohe makou ua hoopii ko Lahaina no keia kumu hookahi no. E hookanaka kakou.
         
Ua hoopii hoi ko Heeia no ko lakou hale pule. Na na hoahanau no i kukulu i ua hale la i hale pule, a ke hoolilo ia nei i hale kula, me ka uku ole mai o ka Papa Hoonaauao. Peia no ka hookomo wale ana o na kula iloko o kekahi mau hale pule e ae o keia mau Pae Aina, me ke kuleana ole o ke aupuni iloko o ia mau hale.
         
Mahaloia no hoi ko Heeia mau makua no ko lakou makemake ole e ao ia ka lakou mau keiki kane e ke kumu auwana a lalau. I na pela e makaala ai na makua a pau o keia aina, alaila, maikai koke na kula o kakou.

HE MAU NINAU.
No ka mea i kipuia ma Kailua.

            He oiaio anei ko makou lohe no ka wahine i ki pu ia ma Kailua iloko o Novemaba o Kalama kona inoa, ua hoohiki oia mamua o kona make ana, ua ki pu maoli ia oia e ke kaikamahine oia ka inoa o Maria? He oiaio anei, ua make koke o Kalama mahope o kona hoohiki ana pela? I na he oiaio keia mau lohe, a ke manao nei makou he oiaio no, no ke aha la ka hana ole ana o na Luna Aupuni nona ka mana ma na hihia o kanaka. Auhea ka Luna kanawai o ia apana; a auhea hoi ka Loio Kuhina. Mai papani oukou i ko oukou mau maka e na Luna Aupuni. Ke makemake nei makou e lohe hou no keia mea. Owai ka mea ike?
         
I ae la ka mea manao i ko keia ao, "Ua pokole ka manawa; nolaila e hoonuu a ola aku a kahi e pau mai ai". I ae la hoi ka haipule moowini, "O na mea e oluolu a pau o nei he pahele ia, a he mea weliweli ai hoi; nolaila e hookaawale mai ia mau mea ae a pau". I ae la hoi ke Krisitiano, me he ku e ana, i ka kela mau mea i olelo mua ae nei, penei.
         
"E hana no i ko keia ao a pau; mai hoino, oiai nau ia mau mea a pau, aka, mai hoolilo ia mau mea, i mea keakea no ke Ola Nui."

NUHOU KULOKO.
Na Mea Hou o ke Alo Alii.

KA HOI ANA MAI O KA MOI.

            Ma ke awakea o ka Poaono aku nei i hala, Ianuari 12, aia hoi, ua kau mai ka halia maluna o ke kulanakauhale Alii holookoa, ei ae ka Moi ke hoi mai nei maluna mai o ke Kilauea. I ka wa kakahiaka, ua ike ia aku na koa o ka Puu o Puowina e haloaloa mai ana me na ohelo pu, e liuliu ana no ka hoi mai o Kapuaiwa, Keliiolani, Kamehameha. I ka maalo ana ae o ke Kilauea ma ke alo o Laeahi, ua ike ia aku ka Hae Kalaunu e pulelo mai ana i ka makani. I ka hookomo ana mai i ka nuku o Mamala, ua ki koke mai na pu o Puowina, a ia manawa koke no, ua kani kuilua mai na manuwa Beritania Clio a me Mutine, e hai ana keia mau mea hoonakolokolo, o ka Moi ai Aupuni keia o na Pae moku a Kamehameha e hoi mai nei. I ka pili ana mai i ka uapo, ua hele aku ke Kiaaina Oahu me kona mau pilali e anapa ana, e hoohanohano i ka Moi. I ka iho ana mai o ka Moi i ke alapii e kau maluna o kona Kaa Lio Alii, ua uleu koke ae kekahi mau keiki eemoku i ke mele,
E ke Lii mana mau;
Kokua ia makou,
Na kauwa au;
Makua nani no,
Alanakila mau,
Hoomalu ia makou,
Makua mau.
         
Ua kau ka Moi maluna o ke Kaa me Col. Prendegarst, a hoi aku i Kona Hale Alii Iolani, a i laila i hele mai ai ka Moiwahine hele makaikai e ike i ke Kane Kaikuaana. I ke ahiahi ana iho, ua hoi aku no oia ma Kona home noho ma Waikiki-kai. Ua oluolu a maikai ke ola kino o ka Moi i ka makou hakilo aku. Ua hoi pu mai no kona mau ukali me ia, oia o Col. Prendegarst, Major H. K. Kahanu a me Capt. A. Russell.

         
KA MOIWAHINE KALELEONALANI. - He oluolu maikai ko keia Moiwahine i keia mau la, aia no kona luana ana a me kona nanea ana ma ka uka iuiu o Hanaiakamalama.

            KA MOIWAHINE KALAMA HAKALELEPONI. He oluolu no ke ola o keia Alii i keia mau la, aohe ona o maimai. Aia no oia ke noho la ma Haimoeipo.


         
KA MEA KIEKIE KA MAKUA ALII. - Ke ike pinepine ia nei no ka Makua Alii ma ke kaona nei, e holoholo ana maluna o kona wahi kaa uuku. He maikai kona ola e noho ia nei.

         
KE KEIKI ALII. - He maikai no kona ola kino e noho mai nei. Ua hoi mai oia ma Pohukaina kahi i noho mau ai i keia mau la.

         
KE KIAAINA O MAUI. - Ua ku mai nei oia ma Honolulu nei, maluna mai o ke Kilauea, i ukali mai paha i ka Moi.

         
COL. D. KALAKAUA. - I Lahaina aku nei oia, a i ka Poaono aku nei i hala, ua hoi pu mai me ka huakai Alii i Honolulu nei.
         
COL. D. KALAKAUA. - He omaimai ko keia Pua Alii o kakou i keia mau la iho nei, a ua oluolu nae makou i ka lono ana mai ua maha iki ae kona noho a mai ana.

         
IKE ALII MA HALE ALII IOLANI. - Ma ka hora 12 o ka Poakolu iho nei, ua komo aku ke Kanikela Beritania hou, oia o Mr. Wodehouse, maloko o Iolani, a na W. L. Green i hoikeike aku iaia imua o ka Moi. I hele aku oia e hoike i kona palapala hookohu Kanikela a Komisina hoi no ke Aupuni Beritania ma ko kakou nei alo alii.

Honolulu.

            KE KAU JIURE KANAKA MAOLI - Aohe i kii a kono ia mai na jure kanaka maoli o keia kau. No ka hihia ole no paha i mua o ka Aha Kiekie.

         
NO KILAUEA. - Ua hoopaa ia ka holo ana o ko kakou nei Kilauea i keia pule. E holo hou ana paha ia ma keia Poakahi ae.

         
KA MANUWA BERITANIA MU TINE. - Ua ku mai keia manuwa ma Honolulu nei ma ka la 8 iho nei, a ua holo aku i Vanekouwa ma ka la Sabati ae. O ka nui o na pu o keia moku he umikumamahiku.

         
KE KAKIA HOU IA NEI na laau o ka uapo hou makai o Ainahou. Ua hoomaha o ka ulu, a o ke kakia pou ka hana a na paahana i keia mau la.

         
KE HOOMAU NEI NO na halepule o Kaumakapili a me Kaukeano i ka halawai ana i keia pule. Ua hooholo lakou e halawai a pau keia pule.

         
PANI HOU. - Ma ke kakahiaka la 11 o Ian. ua ike aku makou i ka weheia ana ae o ke pani hao o ka pa o ka luakini o Kawaiahao, a ua kukulu hou ia ae i pani puka laau i hanaia a nani.

         
HOLO KA PALAU. - Ua ike iho nei makou i na la hope o ka pule aku nei i hala i ka eku ana o ka ihu o ka palau mamua iho o ka Hale Hookolokolo o Honolulu nei. I ka lohe mai e pa ia ana i ka pa a paa kanu iho i na laau hoomalumalu i mea hooulu wehiwehi no ke alo Alii o Honolulu nei.

         
KA HE BEDOMA HAIPULE. - Ua hoomau ia ka pule aku nei i hala, i hebedoma haipule no na Ekalesia Euanelio he lehulehu o Hawaii nei. Mai ka Poakahi mai ka hoomaka ana a hala ka la Sabati. Ua malama ia ma ka halepule ma Polelewa he haipule ma ka hora 11 o kela la keia la. Ma Kaukeano, Kaumakapili a me Kawaiahao ua malama ia ma ka hora 7 1/2 o kela a me keia po. Pehea aku la la na wahi e ae o Hawaii nei.

         
KA MOKU SMYRNIOTI. - I ke ku ana aku nei o keia moku i Kapalakiko mai Honolulu aku nei, ua hoolaha koke ia aku e kuai ia ana ia moku. Aohe i akaka kona hoi hou mai i keia aina.

         
HALE OIHANA O W. C. JONE AIKO. - Uahaalele iho nei o Aikoi kona keena hana mua ma Alanui Marine, a ua hooneenee aku nei a aia mauka iho o ka Hale Hookolokolo o ke Aupuni.

         
HE MAU MAHOE. - Iloko o kela pule aku nei, ua hanau mai ka wahine a Kawahalama o Kapunahou, he mau keiki mahoe. O ka nui o ka laua mau keiki he 12, a o na keiki e ola nei he 9. O ko ke Aupuni pomaikai no ia o ka nui o kanaka.

         
PONO OLE ka hana a ka Lunahelu o Koolauloa, Oahu, ma ke kakau ana i ka inoa o ka mea i hai aku aole he lio a me ia mea aku. Ina pela io, alaila ua pono ole io. Oia iho la ka Adamu o Koolauloa i hai mai ai ia makou.

         
HE HOPE KANIKELA AME RIKA. - Ma kahi o Alfred Caldwell i hoopau ia ae nei, ua hoonoho ia iho la o T. F. Wilson i hope Kanikela Amerika no ke Alo Alii o Hawaii, a hiki i ka wa e loaa hou ai o ke pani no ia wahi.

         
KA NUPEPA HAOLE AUPUNI. - Ua hiki aku i ke 52 na helu oia nupepa i ka Poaono aku nei i hala. Ua hoololi ae nei ka Luna Hoopuka oia nupepa i kela a me keia Poakolu e puka mau ai, nolaila, e puka ana paha ka helu mua i keia Poakolu ae.

         
HE MAU MOKU LOLE HOU. - Ma ka nupepa haole a Wini makou i ike iho ai, he ae ke au mai nei ma na moana Atelanika a me Pakipika he mau moku lole hou no ko kakou nei mau kaiaulu. No Mr. Halewai, Kale olelo e ma a me Burua ma na moku e holo mai nei. E lilo ana keia makahiki i makahiki ano hou.

         
HE KUDALA LOLE. - Ma ka Poaono aku nei i hala, ua hoomaka ia ke kudala ia ana o ka lole maloko o ka hale kuai kukaa o Melchers Ho. Mai ka hora 10 mai o ke kakahiaka ke kudala ana a hiki wale i ka aluna ahiahi.

         
HE MAU BUKE HAOLE. - Makena ua mea he buke haole o ka Hale Kuai Buke o Wini i keia mau la. Malaila na buke moolelo kaulana o ke ao nei e loaa ai. O ka poe puni heluhelu buke haole, e pono no e kipa malaila i pau kuhihewa. Aia no hoi ma ia hale na buke o ka hoouka kaua huliamahi ma ua kahua kaua o Amerika Huipuia.

         
HE MAU KOA HOU NO KAKOU. - Ke ohi hou nei ka Oihana Kaua i mau koa ku mau hou no kakou. Ua hoomaka ka ohi ana i kela pule aku nei, a ke hoomau nei no. I Molokai aku nei ka Lutanela W. Ka kahi i hele ai e ohi mai i mau koa hou, a ua loaa paha ia ia kekahi mau kanaka e makemake mai ana e lilo i koa ku mau.

         
I KA MALU ULU O LELE aku nei o W. J. Noa, ke kakauolelo a ke Kiaaina o Oahu. I holo aku nei oia e hoonana ma ia kaona no ka noho ana pilihua o keia kaona, a ia ia malaila, ua pulupe mau oia, oia hoi, ua oluolu kupono kona ola kino. Ma ke ku ana mai nei no nae o Kilauea, ua paukiki mai no i ka hoi i ke Alo Alii nei o Honolulu.

         
UA MAKA LAIA AE. - Ua ike iho makou ma kekahi mau nupepa o ke kaona nei i ka hiki ana mai o ke kauoha mai ke Keena Oihana Aupuni mai o Amerika Huipuia, e hai ana, ua hoopau ia ka noho Kanikela ana o Alfred Caldwell Esq., no Amerika Huipuia ma ko kakou nei alo Alii.

         
I AINA KANU PUA. - E kuai ana ka Ahahui kanu pua o Hawaii nei i kekahi hapa o ka pa o Hon. Iona Kapena ma Peleula ae nei, i wahi e kanu ai i na pua a me na laau kanu i lawe ia mai, mai na aina e mai, me ka manaoia e hooulu maanei i mea walea na na maka.

         
HE MOUO NO KA NUKU O MAMALA. - I ka Poaha aku nei o ka pule i hala, ua lawe ia aku he mouo hou no ka nuku o Mamala, a ua hookuu ia ka heleuma e paa ai ua mouo la ma kahi he 13 1/3 anana ka hohonu. Na ia mouo e hai akaka aku i na moku nui e kipa mai ana ma ko kakou nei awa, e kuu aku mawaho o ia mouo i na heleuma.

         
KA MAHELE OLELO O KE AUPUNI. - Ma ke ku ana mai o ke kuna Alberni i kekahi la o ka pule aku nei i hala, ua ike iho makou i ka hoi ana mai o W. P. Bila, Esq. ka mahele a unuhi olelo o ke Aupuni, mai kana huakai makaikai aku nei i ka mokupuni o Keawe. Ua hoihoi pu mai no oia i kona puali o keia manawa.

         
KA MANUWA BERITANIA CLIO. - Ma ka po o ka Poalima aku nei i hala, Ianuari 11, ua puiwa ke kaona nei i ke kani ana mai a na pu elua o ka moku nona kela inoa maluna. Ua kuhi kekahi poe o ka mokuahi Colorado, eia ka uanei o i ala. O ka manuwa keia nana i lawe aku i ko kakou Moiwahine Emma Kaleleonalani ma kana huakai makaikai. He kanakolu na la o keia manuwa o ka holo ana mai nei mai Vanekouwa mai. Ua ki koke ia na pu aloha ma ke kakahiaka Poaono.

Kahunapule hele i ka nana hula.

            I ka wa a ka mokuahi Vanabila i ku iho nei, ua hapaiia he hula, a ua hele aku kahi Kahunapule o kekahi aoao i kaulana i waena o kakou iloko o ia hula e nana ai. Iaia e ku ana maloko, ua lele mai kekahi kaikamahine e honi; a e ole no e kupaka ino i o ia nei pakele ai ka honi ana. Ea! he maikai kela hana a ke Kahunapule? Aole loa, he mea hilahila loa, i ka poe Kahunapule i kaena nui ma ka pono, a hele nae ma na hale hula a me na mea like.

         
KE KUHINA KALAIAINA. - I ka Poalua iho nei, ua holo aku ka Mea Hanohano F. W. Hutchinson i Molokai. I holo aku nei paha oia e makaikai i na kanaka i loohia i ka mai lebeara e noho ana ma Waikolu a me Kalaupapa.

         
NU HOU KA TOLIKA. - Ua hiki aku ma ka waihona o ka Misiona Katolika mai Hawaii aku nei iloko o ka makahiki 1864, he $320. wale no, a ua uku ia mai hoi ia Lui Magareta e noho Bihopa nei. $9.000.

         
NO WAILUPE. - Ua mahalo makou i ka hoomakaukau ana o ko Wailupe mau hoahanau i ka hoala ana i hale pili no ka lakou kahuna haiolelo, a ua paa ka hale. Ua lulu dala no hoi lakou i mea kuai hele no lakou; a o ka nui o na dala i loaa he $23.

         
UA HALA AKU LA. - Ma ka auina la o ka Poaha iho nei, ua haalele mai la ka mokuahi kaua Beritania i ke awa o Honolulu nei, a ua holo aku ma ka hema aku nei o kakou a hiki aku paha i Tahiki.

         
HAULE A MAKE. - Ma kekahi la o kela pule i hala aku nei, ua lohe makou, ua haule i ka lio kekahi kanaka ma Makapuu paha la o nei mai, a eha loa, lawe ia mai hoi a Honolulu nei, a o ka make loa no ia. Aloha ino, i ka holo ino kahi, a laa ka make la.

         
NA KAMALILI AUWANA. - Ua ike iho makou i ka po Poakahi iho nei, e hopuhopu ana o Kanekoa makai i na keiki auwana hele wale o ke kaona nei. Ua lawe ia aku na keiki i loaa ia ia ma ka Hale hoopaa. Ua ao ia mai paha lakou, aole paha, aohe i ike ia aku ia wahi.

         
HE MAHALO IA UILAMA HOONAUEUEIHE. -Ua ike iho makou i ka nupepa haole o ke Aupuni i ka mahalo ana mai i ka unuhi ia ana o na moolelo o ke kanaka nona keia inoa maluna mai ka olelo haole a ka olelo Hawaii. O ko makou makemake no ka hoonanea i ko makou poe heluhelu ma na moolelo maikai a kupono.

         
I HOEUEU AE E HOLO PAA E ANA. - I ke ahiahi Poaha o ka pule aku nei i hala, i ka wa a ke kuna Marilda e liuliu ana e au aku i na kai ma ka hikina aku nei o kakou, aia hoi, puka e ae la ka olelo hooholo a ka Hon. G. M. Robikana, ka hoa mua o ka Aha Kiekie e kauoha ana i ka Ilamuku Nui e hoopaa i na waiwai o ka Hui o Walker, Allen Ho. Kii koke ia na moku oia hui a eia ke ku nei. Aia maluna o ia kuna he mau ukana na kekahi poe a he wahi ope buke hoi ka makou no Hilo, eia nae ua paa e i hope nei.

         
AOHE KANI O KE OEOE O ULAKOHEO. - Ua haohao makou i ke kani ole mai o ke oeoe i ka hora 5 1/2 o kela ahiahi keia ahiahi, a i ka ninau pono ana aku i kekahi paahana o loko oia hale, hai ia mai ana, ua hoemi ia na hora hana o ia hale hana i ka la. Mai ka hora 7 o ke kakahiaka a hiki i ka hora 4 alaila pau me ka hoomaha nae hookahi hora. A no ia hoopanee ana mai o ko laila wa hana i hope, nolaila, aole e hookani ke oeoe i ke ahiahi, malia paha he hana aku no ko na wahi e ae a hiki i ka hora 5 1/2 o ke ahiahi.

         
NA KOKUA O KAWAIAHAO NO IANUA RI. -Honolulu $33.87; Puiwa $1.25; Maemae $1.87; Pauoa $5.50; Kunawai $2.25; Kapalama $2.50; Kaakopua $1.37; Maunakiekie $2.37; Makiki $.00; Manoa $9.50; Kamoiliili $16.37; Waikiki-kai $5.00; Palolo $1.50. Huiia $83.30.
         
NO NA KULA SA BATI. - Honolulu $7.62; Pauoa $1.12; Makiki $.00; Manoa $2.00; Kamoiliili $2.25; Waikiki $.37. Huiia $13.36. Huina pau, $96.66.
            Ua hookaawaleia na kokua i hoike ia ae la maluna i waihona okoa i mea kokua i ka poe ilihune.

         
HANA ALOHA OLE. - Ma ka Poalua o ka pule i naue aku nei, ua hopu ia kekahi haole nona ka inoa Holden. O ke kumu o kona hopu ia ana no kona lima nui ana i kekahi wahi Hawaii o ka aoao palupalu, me ka manao e hoohaumia ma ke ano ino loa. Nolaila, ua hopu koke ia oia, a ua hoopaa ia, a lawe ia imua o ka Aha Hoomalu. Ua waiho ia keia hihia imua o ka Aha Kiekie, a ua bela ia he $1.500. O ka lua paha keia o na hihia o keia ano, i kela makahiki aku nei no; i ka malama mua no o keia makahiki. Ke okupe e nei no keia makahiki, heaha la aunei ka hopena?

         
HAKUKOLE KE AU OKOA. - Ua maa Ke Au Okoa i ka hakukole, a no ia maa, ua olelo akea ae imua o ka lehulehu, ua moni ka ko makou haae i ko lakou ai ana i ka ipu haole. O ka makou ia e haohao nei, oiai aole makou i ike aku ia lakou e hoonoono mai ana, a aole no i ike ia aku he ipu ka lakou. Aole no makou he kamalii o ne aku i kau wahi loaa helu, i na he oiaio kau. Aka no kou maa no, aohe oe he keiki i ao pono ia, nolaila, hoopunipuni oe imua o ka lahui. Ke olelo aku nei makou ia oe i na hookahi au hoopunipuni ana i koe, alaila, haawi aku makou ia oe i hapawalu pai alani nau.

         
HOOPII IA. - Ma kekahi mau la i hala ae nei, ua hoopii ia o Kapakaula imua o ka Lunakanawai Hoomalu no ka wahi ana i ka wai ma kahi e o ke kahawai o Manoa. I ke kau paona ana o ka Lunakanawai i na aoao elua, ua maopopo aole hewa o Kapakaula, nolaila ua hookuu ia oia. Eia ke kumu i wahi ia ai ka wai: I paa i ke oneae, olaila wahi ia ka wai ma kahi e; a pau ke oneae, alaila hookuu hou mai ka wai. Ia hana ana pela, o ka pii hoi ia o ke kai o Naholoowaa, a hele ai i ka hoopii. E na makamaka, e noonoo pono i ka hewa a me ka pono o ka hana ana, alaila hoopii, a laa ke poho o ka mea nana i hoopii, aole i ko kona makemake.