Ka Nupepa Kuokoa, Volume VI, Number 44, 2 November 1867 — Page 2

Page PDF (1.73 MB)

KE KUOKOA, HONOLULU, NOVEMABA 2, 1867.

En glish C olumn.
FOREI G N NEWS.

                NEW O RLEANS, Sept 16. —General Mower, now commanding the district of Louisiana ha s i ssued orders forbidding all assembla ge s of a r me d men for poli ti cal purposes, and ha s in structed the commanders of the posts throu g hout the di strict to at once arrest any pa rt ie s found guil ty o f violating this order. Gene r al Mower dire c ts that all orders of his pre decessors be continued in force.
                BO
S TON, Sept. 19.—B ru ce , the British mini ster died this morning .
               
St. LOUI S, Sep t . 20.- In t he Indian Coun cil hel d yesterday on t he No rt h Platte, t he In dians demanded that the whites should totally a bandon the Powder River country and both o f t he Pacific railroads, and also furni s h them a s uppl y of ammuni t ion , before they would make pea c e wi t h t he whi t es.
                Sherman replie
d sharply that the roads must be built and the Indians must not inter f ere . If the Indians are damaged they must receive pay; but if t hey did not leave t he roads alone he should kill them. We are buildin g co st ly roads, that cannot be stopped an y more than the sun and moon c an. If the In d ian s did no t cease their hos tilities they would all b e killed. He propo sed to give them homes on new reserva t ions , and would give the m until the lst of November t o make up their minds, when he will meet them again at t he same pla c e.
                A For
t Do dge le tte r says that the Cheyenne s , A rrapahees , Caman ches , and other tribes have consolidated a nd taken the war pa th .
                Thoma
s Parker, c ont ra ctor on t he Pa c i fic Rail ro ad, an d for t y men were attacked a t t heir c amp yeste rda y . Parker and five men were kille d , and five more were mortally woun ded . Eigh t Indians were killed in t he f i g ht.
                WASHIN
G TON, Sept. 22.—Governor Orr has written a letter t o Gen. Sickles in whi c h he expre s ses re gret at the President's course. He en dorsed unqualifiedly all the measures of Sickles while in command.
                HEARTS
CONTENT, Sept. 21,—The A t lantic Ca b le o f 1866, was repaired yesterday an d is now in working order.
                WA
SHINGTON, Sept. 21 .—The Grand Army of t he R epu blic will give Generals Sheridan an d Sickles a complimentary Serenade on Mon d ay evenin g .
                NEW
Y ORK, Sept. 21.—The Steamship Ari zo na , from Aspinwall, is detained at quara ntine, having fo ur cases of yellow fever on board.
                NEW O
RLEANS , Sept. 24.—The mamber o f deaths from yellow fever i s increasing daily. Seventyeight d eaths occurred last Sunday.
                LAN
C ASTER, PA. Sept. 24. —Thaddeus Stevens is lying dangeronly ill at his residen c e in this pla c e.
                NEW ORLEANS, Oct. 1.—There is no perceptible a
b a tem ent in the fever yet.
                NEW
Y O R K, O c t. 3.—A Times special says, the President thinks the Amnesty Pro clamati on woul d disrup t the Radical party, i f properly managed. If the Cour t s decide, as he thinks t hey will, that those who are pa rd one d are re s to r ed to f ull citizenship, and Congress persist s in its refusal to allow them to vote, t he people w ould flock to the support of t he Judiciary.
                NEW YO
R K, Oct. 4.—The yellow fever has di sa ppea red a t Mobile, and is rapidly diminishing a t the D r y Tortugas.
                Elias Howe, Jr.
t he inventor of the sewing ma c hine needle, died at Brooklyn last night.
                LON
DO N, Oct. 1.—The Pan-Anglican Synod has i s sued an address, condemning Rationalised, Popery, an d Mariolatry.
                O
ct . 2.—The Midnight reports from Italy are startling. A dispat c h from Florence sa ys the outbreak at Viterbo is not quelled. The sm all town o f Aguapendenti, in Orvieto, has been captured by the insurpents, who have full posse ss ion of a ll the roads leading t o that poin t .
                The Commander of
t he Papal forces has asked the I ta lian G overnment for instant assistan ce , but ltaly refuses to furnish any soldiers. There is no longer room for doubt that t he revolt is serious.
                Oct. 3.—The Turkish Government has ma
d e an apology to the American Ambassador at Constantinople, for the insult to one of t he me ssengers a ttached to t he United States Consula te .
                The Emperor of Russia has peremptorily demanded of the Sultan the cession of Can
d ia to Gree c e.
                O
ct . 5.—Sir Augustus Puget, British Minister at Florence, will it is said, su c ceed t he late Sir Fredrick Bruce as Mini s ter to t he United S t ates .
               
BERLI N, Oct. 5.—The Semi-o ff icial journal of to-day, says that at t he recent Sal z hurg Conference between Napoleon and F ra ncis Joseph, an understanding was arrive d at as to whom they w ould appoin t as suc cessor t o t he Pope.
                LON
D ON, Oct. 4.—Gari b aldi having re fused t o give his pa r ole, th e I t alian Government, in order to allay popular excitmen t , sent him t o Caprera and set him at liberty. Soon after his arrival, he suddenly disapeared from the island, and succeeded in reaching the mainland. His movements were wa tc hed , and he wa s again arrested. He is now under close gua rd at Caprera.
                Oct. 5,—There is a report, not fully authenticated, that the King of ltaly has appealed to
t he Great Powers of Europe against t he provisions of the September treaty, whi c h bind t he I ta lian Go v e rnm ent to prevent an infraction of the Pope's temperal dominion.
                FLORENCE, Oct. 5.—The insurgent
s while occupyin g a strong po s ition near the town of Cagnarea, were attacked by t he Papal troops. The letter were repulsed, with some los s on both sides. Garibaldi urges hi s friends to march on Rome w ithout delay.
                Great
ag itation and alarm prevail in R ome.
                Oct. 6.— Deputa
ti on s are arri ving and memo ri al s are pouring in from all part s of the Kingdom, demanding Rome for t he c api t al city of Italy.
                PARIS, Oct. 6.—I
t is reported that Napoleon has informe d th e I t alian Government that he may find it neces s ar y t o occupy Roman territory with his soldier s to preserve its integrity.
                Oct. 8.—Election Return
s from Penna Ohio and Iowa. Sharswood i s t he Democratic candidate for Supreme Judge in Pennsyl va nia . A telegram of the 11st says his ele ct ion is conceded by both parties by a small majority. The Complexion of t he Legislature not yet determined.
                Oct. 11.—Shayes (Republican,) is certainly elected Governor of Ohio by
b e t ween 2000 and 3000 majority.
                The Democrat
s have a majority of one in the Senate and three in the house. It is thought Thunman or Pendleton will be elected to succeed Ben. W ade . Vallandigham's name is also mentioned. The suff ra ge amendment t o t he Constitution is defeated by over 40,000 majority. Iowa has go ne for the Republicans by greatly reduced majorities. The Democrats gain several members of the Legislature. Col. Me rri ll , t he Union candidate for Governor, is certainly elected.
                The returns are very contradictor
y , but those given may be considered reliable. Substantially, it is considered the Democrats have carried Pennsylvania and Ohio, while Iowa is merely a "scratch" for t he Republicans.
                Oct. 13.—Seventynine thousand dollars in spurious seven-thirties have been taken by the assistant Treasurer
t o the banks from whom they were purchased. They refused to receive them, and intend to test t he matter in the Courts.
                The question of
t he appointment o f a permanen t Secretary of War has been discussed in the Cabinet. Grant s trongly urges G eneral Rawlins, Chief of his Sta ff , for the position, and he will probably receive the appointment.
                Sheridan has been granted two months leave of absence.

NU HOU KUWAHO.

                Ma ke ku ana mai nei o ka mokuahi Idaho, ma ke kakahiaka Sabati aku nei i hala, iloko o na la he 11 a me 15 ho ra mai Kapalakiko mai, ua loaa mai ia makou na nu hou ano nui malalo nei.

Amerika Huipuia.

                Ua koho ka hapanui o na kanaka o ka Mokuaina o Ala b ama , i Aha Kuka no ka hooponopono ana i ke Kumukanawai, malalo o ke Kanawai a ka Ahaolelo Nui i hooholo ai.
                Ua oleloia, e hookolokolo ia ana ka eueu kipi o ka Hema, oia hoi o Jef f Davis, i ka malama o Novemoba nei. O kekahi lono no hoi, ke houluulu nei kekahi poe o ka Hema i puu dala no ke kukulu ana i hale nona ma ka Hema. Oi loa aku ka pono ke kukuluia ma Canada, kahi ana e halupa wale mai la.
                Ua lohe ia ma ke kulanakauhale o Nu Ioka, e haalele ana o Generala Kalani i ka Oihana Kuhina Kaua no Ame ri ka Huipuia, a e lilo ana o Gene ra la Keremana i panihakahaka nona.
                Ma Bosetona, ua hookipa hanohano loa ia o Generala Seridana, aole nae hoi malaila wale no, aku, ma na kulanakauhale nui no a pau ma ka Hikina. Ma na wahi a pau ana e hele aku ai, e pani ku ia ana na Hale Hooahu
D ala a me na Halekuai, a komo pu mai la na kamaaina a me na koa iloko o kana huakai, no ka ukali ana aku iaia ma kona wahi e hookipaia aku ai ma ke kulanakauhale.
                Ua hoi hou mai i ke kulanakauhale o Kapalakiko i keia wa mai nei ka poe haole i hoouna ia ai e ka Ahahui Hoomoe Waea Olelo o Rusia Ame
ri ka , i kela makahiki aku nei i hala, e imi i ke kupono i ka hoomoe ana i ka waea ma ka aina.
                Ua kauoha pololei aku ka Peresidena Ioanesana ia Generala Keremena, e holo mai i ke kulanakauhale Alii o Wasinetona, a ua hoolohe mai ke Generala Keremena ia leo. Ua manaoia, i kauohaia aku ia e hele mai a lawe i ka Oihana Kuhina Kaua, aka, no kona aloha i kona hoa Generala pu i alo ai iloko o ke ehuehu o ke kaua, oia hoi o Gene ra la Kalani, nolaila, ua hoole aku oia.

No Europa.

                Ua lono ia mai, ua kauoha ae ka Emepe ra o Rusia i ke Suletane o Tureke, e hoihoi ia aku ka Mokupuni o Kanadia i ke aupuni o Helene.
                Ua ala ae ke kaua mawaena o na poe koa o Garibaladi a me ka Pope, ma kekahi kulanakauhale uuku o ka mokuaina o Viterebo, o ke aupuni Pope. He ane kanaono mile ka loihi o ua wahi la mai Roma aku. Ma ia kaua ana, ua lanakila ka poe mahope o Garibaladi. Ua palapala mai no hoi o Garibaladi mai Kaperera mai, e koi ana i kona poe makamaka, e hele mua aku lakou a hiki i Roma. Ua nui ka nene ana iwaena o Europa a pau no keia kaua.
                Ua make ke Kuhina Kalaiaina o
F a ra ni , oia hoi o Akile Foura, ma ka la 5 iho nei o Okatoba. He 67 ka nui o kona mau makahiki.
                E hoouna ana ke aupuni Be rit ania i m au Elele i ke aupuni Auseturia, e ninau pono ai i ke ano o ka hana a na Feniana ma Maneketa, a me Rokedale, e like me ka mea i lohe ia mai, ke hoopulapula hou ae la ka he mau Fe niana malaila.
                Ua oleloia, ua hoopii ae ka o Vi
t oa Emanuela, i na Mana Nui o Eu ro pa , e hookuu mai ia Italia, mai ka paa ana malalo o ke kuikahi a laua i kau ai me Ausetu ri a , oia hoi, mamuli o ka makemake nui o Farani, i hoopaa ai oia e lilo i mea nana e malama aku i ka noho alii ana o ka Pope ma Roma. O Rusia a me Peru s ia wale no na mea Mana nui e hiki ke hooponopono i keia noi.
                Ua ala ae na hookeke inoino mawaena o Tureke a me na Keretana. Ua lanakila nae na Keretana.
                Ua hoolaha ae kekahi nupepa o Viena e olelo ana, ua manao paa o Perusia, e ae aku i ke noi a Vitoa, e hookuu ia aku o I t alia mawaho o ka palapala hoopaa i ae like ia ai ma ka Aha Hooko o ka malama o Sepatemaba 1866, oia hoi ko I t alia malama ana aku i ke Aupuni Pope.

Ka Nupepa Kuokoa.
HONOLULU, NO
V EMABA 2, 1867.
Ke Kanaka Hawaii i hoopaahaoia ma
Kaleponia no ka Pepehi kanaka a kalaia.

                Ia kakou e noho ana ma na kaiaulu o Hawaii nei, me ka ike ole i na mea e hanaia ana i ko kakou mau kamahele ma na aina nui a ma na kai, aia hoi, ma ka lokomaikai nui o Prof. W.D. Alekaneke r o , Peresidena o ke Kulanui o Punahou, ua loaa mai ia makou he mau palapala e pili ana i ka hihia nui maluna o kekahi kanaka Hawaii i hookolokoloia a hoopaiia he 20 makahiki ma ka hoopaahao ma Kaleponi no ka pepehi-kanaka, ma ke de ge re alua. O ka inoa o ua kanaka Hawaii la, o Kekoa, a o kona inoa haole o George Lee. Penei na kumu o kona hoopaiia ana:
                I kekahi mau makahiki loihi
i hala , ua kau aku keia kanaka maluna o kekahi moku e holo ana i Kapalakiko a pae ola aku la malaila me ka manao e loaa ana na dala he nui ia ia mai ka eli kala ana mai, alaila hoi mai i Honolulu nei, aka iloko oia wa, e nui ana ka inu ona ana o na kanaka oia w ahi , a e lilo ana i kelu a me keia lealea. I kekahi la komo pu aku la ia iloko o ia huakai, a nui loa iho la ka ona ana o ia poe—a hoomaka lakou e kui aku a kui mai. Lele mai la kekahi o ka poe ona e pepehi ia ia me ka manao ole i kona ola, nolaila i mea e pale ai ua Kekoa nei, pale aku la ia nona iho, a i mea e lanakila loa ai kona ola, pepehi iho la ia i ka haole a make loa. Ia wa no, ua hopu ia o ia a hookolokoloia imua o ka Lunakanawai opana o ka helu 13 o na Okana o Mariposa, ma ka la 11, 13 a me 18 o Iulai, 1859. Ua waeia he 12 na jure ma ka la 18, a wa hoahewa na jure no ka mea i hoopiiia ma ke degere alua. Ma ka la 23 ae, ua kauia ka hoopai maluna ona e hoopaa ia ia i 20 makahiki ma ka hale paahao me ka hana oolea. Ma ka la 1 o Augate 1859 ua hoopaaia oia ma ka Halepaahao Nui.
                Mai ia wa mai ka hoopaaia ana a keia kupa Hawaii a hiki i ka wa ana i lohe ai, ua hiki ae ko kakou Moiwahine Lokomaikai Emma Kaleleonalani ma Kapalakiko. Nolaila, ma ka la 26 o Sepatemaba 1866, ua hoouna aku oia he palapala hoopii i ka Moiwahine e noi ana, ina he mea oluolu i ka Moiwahine Lokomaikai, ke kokua iaia, kekahi o kona mau makaainana, ma ke noi ana aku i na luna aupuni e hookuu i keia wahi Hawaii o kou aupuni mokupuni.
                No ko ka Moiwahine wikiwiki e hoi mai i Hawaii nei, a aole e loaa ka wa e hookaulua ai ia palapala, nolaila, ua onou aku oia ia A.B. Bates Loio i ua palapala nei nana e hana, aka i ka lona ana iaia, ua kau aku oia ma kekahi wahi a poina loa iho la.
                I ka hiki ana aku nei o
Pres. W.D. Alekanekero i Kapalakiko, ua lohe oia no keia kanaka, a ua hele oia e laena pu me ia, a ua hai mai oia iaia, ua noi oia he palapala hoopii i ka Moiwahine no ka hookuu iaia, a aole oia i ike i ka hopena o ia palapala.
               
I ko Pres. W.D. Alekanekero lohe ana i keia a me kona ikemaka ana aku i ke kanaka, ua hooikaika nui oia i palapala Noi i ke Kiaaina o ka mokuaina o Kaleponi oia o F. F. Low, ma ka launa pu ana aku me A.B. Bates Esq. I kona launa ana me Mr. Bates a kamailio aku oia i keia mea, ua hoomanao o Mr. Bates i kekahi palapala i haawi ia aku ia ia mai ka Moiwahine aku. A i kona huli ana ma kekahi o kona mau keena liilii, ua loaa ua palapala la. Ua haawi mai o Mr. Bates ia Alekanekero-opio i palapala hoolauna i ke Kiaaina, a ua hele aku ia e launa me ke Kiaaina, oia o His Ex. F.F. Low me ka hai aku o ua palapala hoolauna la, eia mai o Prof. W.P. Alekanekero Peresidena o ke Kulanui o Oahu ke hele aku la e ike ia oe no kekahi kumu nui, oia hoi no ke noi ana aku ia oe e kala wale mai, a e hookuu i kekahi kanaka Hawaii i poino e noho paahao ana. Ina e hookuu io ia mai keia kanaka Hawaii e hoihoi kokeia no i kona home. Mahope iho ua kakauia he palapala noi e na inoa eha, he mau haole i noho a kamaaina ia Hawaii nei, o ia keia malalo nei;
I KA MEA KIEKIE F.F. Low:
                O makou o ka poe nona na inoa malalo iho, ke noi haahaa aku'nei makou ia oe e Ka Mea Kiekie e kahi wale mai ia George Lee, he kanaka Hawaii i hoahewaia no ka pepehi kanaka ma ke degere alua, ma ka la 23 o Iulai. 1859 ma Mariposa i mua o ka Lunakanawai Burke a ua hoopaiia he 20 makahiki ma ka Halepaahao ma ka hana oolea.
                Ke hoike nei makou me ka oluolu, iloko o ko makou noonoo maikai ana, ua lawa iho la ka hoopii ana a ke kanawai ma kona hoopaahaoia ana iloko o na makahiki ewalu i hala, a o kona noho ana aole i hoahewaia e like me ka hoike ana mai a na Luna Paahao. Nolaila, he hana ku i ka mahalo loa ia, ka hoihoi ana ia ia i kona aina hanau a me kona ohana, ka poe hoi e kanikau ana ia ia me he mea la ua make.
                O keia kala ana aka, he hana ku i ka hanohano loa a me ka manao nuiia e ke Aupuni o Hawaii a me kona mau kanaka.
O makou no.
"Asher B. Ba
t es,
W.A. Aldrich,
Chas. E. Hitchcock (Kanikela Hawaii.)
W.D. Alekanekero."
                Mai nele ke kalaia ana o keia kanaka, ina aole e lohe o Alekanekero-opio, aka mamuli o kona hoikaika ana e noi i ke Kiaaina o ka mokuaina e hookuu mai i ke kanaka popilikia, nolaila e mahalo nui ia kona manao aloha kanaka, e keia aupuni, oiai o ke kanaka ana i noi ai e hookuu mai, me ke kokua pu ia e kela mau inoa e ae a me ko kakou Kanikela Hawaii, he kupa ia no kou aupuni, a he makaainana aloha alii no
na mamo a Kamehameha.
                I ka loaa ana o ka Palapala Hoopii a noi a kela mau inoa i mua o ke Kiaaina, ua ae mai oia ke keakea oleia mai e na kanaka, nolaila i ku like ai me ke kanawai o ia mokuaina, ua hoolaha e ia, he kanakolu la mamua ae o ka hookuu loa ia ana mai o Kekoa.
I ka pau ana o ia mau la he kanakolu, aole kanaka a mau kanaka i hele mai e keakea no ka hookuuia, nolaila, ua hookuuia mai o ia me ke kauohaia e hoi koke i kona home mokupuni o Hawaii nei.
                Ua hanauia keia kanaka ma kekahi o na mokupuni o ka Pakipika Hema o ia o Roratonga, a i kona wa uuku loa ua pae mai oia ma keia mau mokupuni, a ua noho a kupa i na mokupuni kanu a Kamehameha. Ua mare oia he wahine Hawaii o Kaaihue kona noa, a ua hanauia na laua, elua mau keiki, a o kahi i lohe hope ia ai o kahi i noho ai o kana wahine ma Molokai. No kona hele loihi loa me ka lohe oleia o kona ola, nolaila, ua manao paha kona ohana, ua make ia, aka eia no ke ola nei a e launa pu auanei me kona ohana ina eia lakou ke ola mai nei.
                Ma ka holo ana mai nei o ka mokuahi I d aho , ua hoi mai oia maluna ona, a eia ke noho nei i waena o kakou. Pehea, aole anei oia nei kekahi o na kupa Hawaii i noho a ewe ia Hawaii, a i hoohua mai hoi i elua mau keiki! Oia no, a e kapaia oia he kupa Hawaii.

Ka la 28 o No vemaba .

                E LIKE no me ka makou mea i kamailio mua aku nei i kela pule no na mea e pili ana i ka la 28 o Novemaba, pela no makou e hai hou aku nei. O ko kakou la io keia i ike ia mai ai ko kakou Aupuni nei ma ke ano kuokoa e na Aupuni o Beritania Nui, a me Farani. Ma ka puka ana ae o ka Waha olelo o Ke Aupuni ma ka olelo Hawaii i keia Poaha iho nei, ua ike iho makou i ka Olelo Hoolaha a ke Kuhina Kalaiaina no ua la 28 nei. E pani ku ia ana na puka o na Hale Oihana Aupuni a pau, a e lilo ana hoi i la Kulaia mau no keia Aupuni ma keia hope aku.
                He mau la hoi i hala hope aku nei, ua hooholo e ae na poe Hanohano o ke kulanakauhale nei i na mea lealea a lakou i makemake ai, a e hooko io ana no paha lakou pela ke hiki mai ua la nei.— Ua hoopuka aku makou i ko makou manao ahewa i ka hoalauna i na heihei lio iloko o ka hoomanao ana i keia la, malia paha he kumu nui ia e hoomahui loa mai ai ka lehulehu, a lilo io ka malama ana i keia la kuokoa i la hooheihei pili waiwai, iwaena o ka lahui Hawali nei, a haalele lakou i
ka hoomanao ana i ka MEA nana i haawi mai kou kuokoa ana. E pono no e lilo keia la i la e hoomanao pu ai i ke Akua a e hoalohaloha aku ai iaia, no kona lokomaikai mai i keia Aupuni—O keia la hookihi no ka la hoalohaloha i ke AKUA ma Ame ri ka , koe nae paha na Moku Hema, a ua huipu mai ko lakou la haipule me keia la hoomanao kuokoa, nolaila, he pono no i na haipule Hawaii e haawi aku i ka hoomaikai Iaia

Ka B uke o na olelo Hooholo o
Ka Aha Kiekie.

            Ua ike iho nei makou i ka Buke holookoa o na Olelo Hooholo a ka Aha Kiekie, mai ka wa e noho Lunakanawai ana o Hon. W.L. Lee a hiki mai i na makahiki hope iho nei. ua paiia ma ka olelo Hawaii, a ua humuhumu buke ia, e like me ka hooholo ana a ka Ahaolelo o ka makahiki 1866 a i hookaawaleia hoi i puu dala okoa no ia hana.
                I ko makou halo ana a me ka nana ana mai mua a hope o ua buke nei, ua ike makou

i ka noiau a me ke akamai o ko kakou Unuhiolelo Aupuni W. P. Ragsdale (Pila) mai ka unuhi ana mai i ua olelo paakiki la a pau o ka Olelo haole a i ka olelo makuahine o kakou, aka he kumu alakai no ia e hai ia ae ai oia na ke kupono i ke kulana o kahi ana e ku la.
                Ua ike no hoi makou i kona hookomo ana iho i kekahi mau huaolelo haole ma kahi i loaa ole iaia o ka olelo Hawaii, aka ua kupono ia, oiai hoi, aohe no e loaa pololei loa na hua olelo Hawaii ma kekahi wahi a na huaolelo haole, nolaila ua mahaloia no ka Unuhiolelo ma ia hookomo ana, a he kumu hoi ia no na Loio kanaka o keia hope iho e hoomanawanui ai i ka hooikaika i ka imi i ka olelo haole i ike ai lakou i ke ano nui o na kanawai haole.
                Ia makou e kamailio ana maluna, ua komo pu mai no hoi iloko o makou ka manao hoohalahala i ke aupuni, no ka hoolaha ole ia o ua olelo hooholo o ka Aha Kiekie o keia mau manawa koke mai nei maloko o ka nupepa olelo Hawaii o ke aupuni, oiai hoi, ua puka pinepine na olelo hooholo oia Aha ma ka nupepa olelo haole o ke aupuni, a aole hoi i paiia a hoolaha iki ia ma ka nupepa Au Okoa. No ke aha la keia hana ole ana o ke aupuni e ike like ka lahui kanaka nona ke aupuni, aka ua manao wale no ke aupuni ma na haole o na Aina e, a o ka poe nona ka aina ua hoonele loa ia.

NU HOU KULOKO.
Oahu.

                Aia ma ka aoao eha o keia pepa ka moolelo o ka make ana o ka pake ma Koloa, Kauai, i kakauia e kekahi kanaka a makou e mahalo nei i kona lokomaikai.

                Ua hookahunaia o J.N. Paikuli ma ka la 27 iho nei o Oka toba . Ma Waialua kahi i hookahuna ia ai. Ua holo aku o Rev. H.H. Pa r eka .
R e v . Z. Poli, Rev. E. Kekoa a me Rev. A. Kaoliko e hoolaa iaia,

                Ua hoi mai nei o Rev. A. Kaukau mai kana huakaihele aku nei i na mokupuni o Hawaii, Maui, Molokai a me Lanai, a e hoi ana i Waimea, Kauai i keia mau la iho, e noho Kahu ai no ia kihapai.

                Ma ke awakea Poalua iho nei, ua holo aku o "Kometa" i Kapalakiko me ka piha pono i na ukana o Hawaii nei, oia no ka malakeke a me ke ko paa. Ua hala pu aku hoi maluna ona na leta o na haole.

                Ua hoi mai nei kekahi mau haole kamaaina o Honolulu nei maluna mai o ka mokuahi Idaho, a eia lakou a pau ke hooluolu like nei ma na home oluolu o ke kulanakauhale alii a Honolulu. He 36 ka nui o na eemoku maluna mai nei ona.

                Ma ka Poalua, la 29 o Okatoba, maloko o ka Luakini ma Hauula, ua hookahunaia o H. Kauaihilo, i Kahu Ekalesia no ia kihapai, e like me ke noi a ia ekalesia imua o ka Ahahui Mokupuni o Oahu nei. E mahaloia ke noi a ia apana makuaole

                Ma ka Poakolu, la 30 o Okatoba, ua hookahunaia o J. Manuela, (haole Pukiki) i Kahu no ka Ekale
s ia o Kaneohe, e like me ka palapala ai a ia ekalesia, a ua hooko ia ko lakou imi e ka Aha. E mau mai ke aloha o oukou a pau loa.

                NA PAILA WAHIE.—Ma na pule aku nei i hala, ua kuai kudalaia e E.P. Adamu, Luna Kudala, he 350 mau paila wahie, a o ua mau paila wahie la, no ka waiwai o Wa
lker , Allen & Co. Ua kuaiia na paila wahie, a me he la he palima d ala averita o ka paila mai ka mua a i ka hope.

                HE WAIU PAINA MA MAUNAKIEKIE.—He wahi paina pouliuli ma Wa halehalawai o Maunakiekie Honolulu nei i ka po Poalima aku nei i hala, na ko laila mau keiki kane a kaikamahine, he wahi mea kamau no ko lakou mau waha kani mau i kela a me keia po, no ke ao ana i ka himeni.

                KA MOKUAHI KAUA F A R ANI.—I ke ahiahi Poakahi iho nei, ua holo aku ka mokuahi kaua Venus i Tahiki. He elua wale no ona pule o ke ku ana iho nei ma ko kakou awa, a ua kui lua mau no nae na pu i kela la keia la, oiai oia e hekau ana ma ke awa o Honolulu nei. ---------
                Ma Manoa, i ka Poaono aku nei i hala, ua haawiia he ahaaina ma kela awawa uliuli, a o ua ahaaina la i hoolakoia ai, ua ukuia na mea a pau i hele aku e kaukau no na uku hapaha, hapalua, a hookahi dala. O ko makou wahi Lokoino ma ia papaaina pu kahi i holo kake ai i na io puaa, a ua heo aku la kana wahi hipuu poepoe. Aole aku la e ole ka hikikii ka ua o Ena.

                KE KIALUA KAMEHAMEHA V.— Ma ka Poalima aku nei i hala, ua ku mai ma ke awa o Honolulu nei keia kialua mai ka mokupuni mai o Puakailima. Ua hoi mai nei kekahi mau kanaka hana o ia mokupuni, a mai kekahi mai o ia poe, ua lohe mai makou, he 83 ka nui o na kanaka e noho hana ana malaila, a e ola maikai ana lakou a pau i ka wa a ke kialua i haalele aku ai. E hoi hou ana ua moku nei ilaila i keia mau la iho, nolaila, aia ka ahai lono o na mea makamaka malaila e lawe aku i na palapala.

                KE KUNA MALOLO.—Ua lilo ae nei ia F. S. Palaineke keia kuna holoholo pili aina o kakou, no na dala he eha tausani, a ua hooliloia iho nei ia i moku holoholo mau ma na awa o Kona ma Hawaii a me Honolulu nei, e like me ka hai ana a ka olelo hoolaha ma ka pepa o keia la. Nolaila, aole no paha e nele ana ka mikiala mai o ko na Kona poe i keia moku, oiai keia mau moku e kukini mau ana ma ia mau awa. E ahai ana hoi i ka lono a me ka hikiwuwe o na me maluna.

                KE MOE NEI AU UA ANU-E.—Ma ke ahiahi o
ka Poalua iho nei, ko mai ana ke anu ike kumu, pepeiao o ke poo la o Honolulu nei. A haohao wale iho no loko me ke kani o ke u! o ua anu nei paha keia a Hinaikamalama i oli aku ai imua o Aiwohikupua, ia laua ma ke kaawale a penei no ia:
"He
anu-e he a-nu,
He anu e wale no nei la e ke hoa,
Ke o mai nei ke anu i kuu io,
Eia la ke loku nei i kuu manawa."
Aohe o ke anu a lakou nei ae e unoko mai nei penei: He niu e ka ua, he maia e ka wai, a kulolo au i ke anu e.

                E aloha aku oe i kou enemi, a mai imi hala hoi i kou hoa noho.

                Ua oluolu makou e hai aku i na makamaka o ke Kuokoa ma Honolulu nei, aia ma ka Hale Le ta o na kanaka Hawaii, he elua mau le t a he dala ko loko. E kii nui ae.

                KA MANUWA BERITANIA.—Ma ka Poaono aku nei i hala, ua ku mai ka mokuahi kaua Beritania Ale rt , ma Honolulu nei iloko o na la he 21 mai Vito r ia mai. E holo ana oia i Valaparai s o, a hoi loaa aku i ka home. Ke lawe mau nei oia he 17 mau pu kuniahi ma kona mau oneki.---------
                PUPUPU LAOLAO ka hoi ua mea he ehia Kaleponi i hiki mai nei maluna o ka mokuahi I
d aho , a ke kuai ia nei maloko o na hale kuai mea ai a ma na wahi akea, e na haole o me na kanaka.

                HAU ANU O A RI TA.—Ua lawe mai nei ka mokuahi Idaho he mau ton a hau paa no ke kuai ana ma ko kakou kulanakauhale nei Aole nae i akaka kahi i hoahu ia ai ia mea anuanu, aka he pono e loaa kahi e kuni ia ai oia mea ma Honolulu nei.

                KA MOKU KALEPA R.C. WALE.—
I ka Poaono aku nei i hala, ua holo aku keia moku kalepa i Be re mana ma kona awa holoholo mau me na ukana mai Hawaii aku nei no ia aoao o ka honua, a ke lana nei ka manao e holo ana oia me ka hookele pono ia a huli hoi hou mai i na kaiuulu o Hawaii nei.

                HE MOKU KUNA HOU.—Ke lono wale nei makou, e hiki hou mai ana i o kakou nei kekahi kuna maikai hou, e like me ko Emma Ruka kii a mau hiohiona hoi, a nolaila, ina e hiki io mai, alaila, aole no e nele kona kupono no keia mau kai.

                Ua lohe mai makou ua hakihaki ke Alahaka o Kaalaea, oia ka uapo laau i hana ia iho nei mamua, o ke kumu i haki ai, no ka nui loa o na pua bipi e hele ana maluna ona. Ua hoi ae la ke alanui a ma ke alanui kahiko ma ka lihi kai. E paa koke ana no paha ua uapo la.

                LAWE I KONA OLA IHO.—I ka Poalua iho nei, ua oki kekahi haole luina moku maluna o kekahi okohola, i kona lima iho. Ua moku kona na koko nui, a nolaila, ua kahe nui mai ke koko a ua lilo ia i kumu e make ai nona. O keia wahi haole no ka mea i noho mua
m e ke Kanikela Ame ri ka i hoi aku nei i ka home. ---------
                POHA KA WAHA.—Ia makou no
e haukawewe ana i ka ulele ana i na hua kepau no ko kakou nupepa ma ke awakea Poakolu iho nei, aia hoi, hoea ana o Mr. Hono hana mea ono me ka pakeke i piha i ka mea ono i hui puia me ka hau paa. O ko makou noke iho la no i ka hoopiha a mau-u ka puu. Kohu Ona no na keiki o ka Hale Pai o Wini. Ina pela lakou la. ——
                KA PAPA HIMENI O KAUMAKAPILI.—Ke hoomaamaa nei keia papa himeni i ka lakou mau
leo mele no ka haawi ana i Ahahui mele lealea no lakou ma keia mua aku. Ke lana nei ka manao e holo pono ka lakou hana, e uhaiia ko lakou mau puukani e na leo o na manu leo lea o ka uka iniu o Hainoa. Heaha ka uleu? Heaha hoi?

                Ke nui mai nei na okohola o ke awa o Honolulu nei,
a me he mea la e puka aku ana paha kekahi mau okohoia, a hiu loa aku i ka Pae Aina o Fatuhiva, a nolaila, ke kau leo aku nei makou, he pono ke hoolako e na makamaka o ka poe e noho mai la ma ia mau mokupuni, i mau palapala no lakou a hoouna mai i ke Keena o ke KUOKOA.

                HOEHA PAKE.—
I kekahi la o ka pule aku nei i hala, ua hookokonoia e na keiki uapo kekahi pake e hana i ka waapa, a i ka paa ana o ka waapa kii aku ka pake i kona uku e hookaa pau mai, no kona luhi o ka hana ana, e hoole mai ana ke keiki uapo me ka hookaa hapa mai, ia no paha la pu ke kai o laua, a kuikuiia ka pake. Ua hoopaaia paha ke kalohe.
                HE KAPENA KOLOHE,—Ma ka Poakahi iho nei, ua hoopiiia ke Kapena a me ke kuene o ka moku kalepa Beritania Garstand, no ka hoopae malu ana i kekahi mau waiwai o ka moku mauka nei me ke dute ole ia. Ua hoopiiia malalo o ka Pauku 547 o ke Kanawai Kivila; a o ka hoopai ke ku i ka hewa, aole e oi aku mamua o ka "Hookahi t au s ani dala." Ua hoopaiia ke Kapena a me ke kuene ma ka uku oluolu, he $205.50.

                KE KAAO O KE KEIKI ALII HE
S ANA.—Ma ka aoao mua o ko kakou pepa o keia la, e loaa ana ka moolelo o keia keiki al ii . Ua kapae iki ae makou i ka moolelo o Alapa ti ka nui no kekahi mau pule ekolu a eha paha, e like me ka pau ana o He s ana , alaila, hoomaka hou. Nolaila, mai ukiuki ko makou poe heluhelu a hoonauki iho, oiai ua makemake o Hesana e hoopau loa, a aole hoi e poomuku. ---------
                KE KU ANA MAI O KA IDAHO.—Ma ka hora 4 o ke kakahiaka nui o ke Sabati aku nei i hala, ua kalewa ae keia mokuahi ma ka nuku o Mamala, a i ka wehe ana mai o ke kai ao o ka malamalana nui, ua holo aku ke paila
t a maluna ona, aka, aia maluna ona kekahi mau mea i loaa i ka mai puupuu ulalii. I ko ke paila t a kau ana ma ka moku, ua kii houia mai ke Kauka Maki b ine no ka nana ana i ke ano o ka mai. Ma kana nana ana a pau, ua hookomoia mai ka moku a pili ma kona uapo. O na mea mai, ke hoomaluia nei no maluna o Manamana. He 11 na la a me 15 hora ka holo ana mai nei o ka mokuahi. Ua hooliloia o Kale Olelo o ma i mau Luna no ua mokuahi nei ma keia awa. E holo hou ana oia i ka hora 4 o keia ahiahi i Kapalakiko.