Ka Nupepa Kuokoa, Volume VIII, Number 8, 20 February 1869 — Page 2

Page PDF (1.76 MB)

This text was transcribed by:  Kau'i Ho'opi'i
This work is dedicated to:  I dedicate this page to my parents, Stacey an

Ka Nupepa Kuokoa

KE KILOHANA POOKELA NO KA LAHUI HAWAII.

The School Law Again.

The Government English Organ of this

week very characteristically suggests that

Dr. Golick got his information regarding a

certain affair with which he had no connec-

tion either as author or authority, from the

father of lies; and in the same column, a

female correspondent expresses the belief that

an article in last week's "Kuokoa," regard-

ing the Mililani school, was known to be

a falsehood by the author when lie publish-

ed it.

The "Kuokoa" makes no reply to such

governmental arguments!

Regarding the Mililani School, and the

girl who desired to attend the Kawaiahao

Seminary, it is stated that the mother did

receive a note of dismissal, but no light is

thrown on the influences used which render-

ed the dismissal of no use, and which so en-

tiredly changed the apprehension of the moth-

er and child that they now remember little

of what then transpired, or of what they soon

after stated.

With the exception of the single point re-

grading the permit, the facts remain as be-

fore. Even the giving of a permit does not,

it seems, materially lessen the difficulty of

removing a pupil from a government school.

And the Principal of Mililani, can receive

back a girl she has dismissed to an indepen-

dant school, without a "ticket of release"

from the teacher of that institution. Accord-

ing to the construction the Board of Educa-

tion of it this time, and there should be a fine

&c. Had the case been reversed, and the

girl been dismissed to and entered on the

roll of a government school, can we suppose

she would have been thus easily given back

to independent teachers?

The truth is, the while law, while it has

 a small element of virtue in it, in interfering

with (vagrancy) of children, trenches im-

properly upon the rights of parents and inde-

pendent teachers, and the construction the

Board of Education are attempting is especi-

ally tyrannical.

 

The New Era.

Time rolls smoothy, and events easily fit

themselves into their destined places. There

is a marvelous power of assimilation in the

human mind by which incidents the most

startling, changes the most revolutionary,

such as we should shrink from the contem-

platoon of, become, when they have actually

taken place, natural land familiar, and, in a

very short time, cease to create any sensation.

It it only in this way that we can explain

the little impression which the vents of the

past few year make upon us. We use the

words "democratic," "revolutionary," and

such phrases, as portending something that

would be, if it were to occur, very serious

and alarming, involving change in the

whole face of society; and yet we do not see t

hat we are now, and for some time past

have been, living through a state of things as

revolutionary, or tending in a direction as

democratic, as anything that has occurred

since the era of the Reformation. It requires

an effort to realize the thought how much

 and how decisively the face of the world has

been changed within the last eight or ten

years. We are living in a stare of society

and among a class of institutions altogether

different from a epoch so much of yester-

day as the days of the Crimean War; and

yet events have been so gradual, and we have

 so readily adapted ourselves to the changes

they produce, that we ate almost inclined to

affirm that things were always as we no

witness them. It cannot be good for us,

however, to settle down into this slothful hab-

it of taking changes as they cone. It is

well that we should, from time to time, sur-

very their full extent, estimate their true bear-

ins, and endeavor from them from them to forecast

the further; for of course the importance lies

not so much in what they are in themselves

as in the effect they are likely to have on

 those institutions that yet remain. Every

change has a loosening and disintegrating

effect upon those things it leaves unaltered,

and renders them more exposed to the next

shock, We live in an era of revolutions,

and though we have already experienced

many shocks of the political earthquake, we

have no reason to believe that the explosions,

either in number or in urgency, have spent

their force.

Why did the Emperor of the French inter-

free in the affairs of Italy? What cause had

 be to declare war against Austria on her

behalf? Various answers, more of less

plausible, may be gibbon to this question; but

all we have seen appear to us to assign mo-

tives inadequate to the occasion, and to leave

room for a devout imagination to recognize

the direct interference of that Divine Hand

in whose control the hearts are but

as the rivers of waters, and who, when the

tul@ess of time has come, gives the impelling

power that leads to the destined change. It

by no means takes away from the power of

that imagination that the issue of the war,

as we should say, so wantonly provoked

should have so thoroughly outgone the views

and disappointed the calculations of its prime

mover. If Louis Napoleon could have fore-

seen that the threads of events were so soon

to pass out of his hands, and that he would

be reduced to the condition of a puppet where

he aspired to pull the strings, we may be

sure that Austria would have held her posi-

tion across the Alps unquestioned to this very

bour. The matchless craft of Cavour, and

the singleminded valor of Garibaldi, were

equally too much for him ; and Italy, which

be wished toss ee a bundle of provinces, be-

came a nation. And before men had done

wondering at the transformation, the  quarrel

of Austria and Prussia over their spoil of the

Elbe provinces issued in the seven days

campaign, and the disappearance of Austria

from Venetia, and, what was still more won-

derful, from Germany ; while Prussia, to the

further chagrin of France, suddenly occupied

the position of a neighbour and rival, con-

trolling and wielding the whole military and

political force of forty millions of people.

And, lastly--for in this hurried summary of

events we merely glance at facts which our

readers will realize for themselves--when

these changes had, as it seemed, whole

spent their force, and all had proved power-

less to many any impression upon Spain, the

most backward of European countries, sud-

deny, in a time of profound peace, the Penin-

sula awoke from her lethargy ; the monarchy

of centuries disappears like a vision of the

night ; and , while we write, her most influ-

entail citizens are unable to make up their

minds what the nature of her new Goven-

ment shall be. These are the political

changes ; and if that were all, it would be

admitted they are enough to justify the ut-

most importance being attached to them, as

ushering in a new era for European sovereign-

ty. But they are not all. Startling as the

political changes have been. they are our-

rivalled by the ecclesiastical events that have

accompanied them. Every change that has

been accomplished has been a blow to Rome.

Of Prussia, to be sure, this can hardly be

affirmed, for Prussia was already a Protes-

tant state ; and yet it is significant that,

amid all these convolutions, Protestant Prus-

sia is the only state that comes aggrandized

out of the struggle. But in  all the other

countries the victory of the people has been

the defeat of the priests. It was in vain

that, often ar the eleventh hour, the Romish

ecclesiastics were willing to bless the revolu-

tion they saw to be inevitable ; in vain that

here and there the ignorant rabble, stimulat-

ed by priestly denunciations, came forward

to protest against the deadly heresy of free-

doom opinion ; everywhere the educated

and enlightened leaders have signalized their

emancipation from political bondage by shat-

tearing the priestly yoke. The pathway of

the European Revolution is studded with

torn concordats, secularised convents and

monitories, acts for the validity of civil

marriage, for secular education, for freedom

of worship. The priest has shared the

 dethronement of the despot. It is not simply

a political potentate that has been discrowned;

the principle of authority itself has received

a rude shake, and institutions must commend

themselves by their prescriptive right. All that

men have been accustomed to revere is dis-

appearing, and they know not where to look

for guidance. We can all of us understand

now something of the meaning of those grand

words of our Lord : "Immediately after the

tribulation of those days shall the sun be

darkened, and the moon shall not give her

light, and the stars shall fall from heaven,

and the powers of the heavens shall be

shaken." Oh ! when shall the sequel of that

prophecy be fulfilled ; when shall the true

guiding star shine forth, the "sign of the Son

of Man in heaven?'

------------------------------------------------------

KA LUNA HOOPONO, - -L.II.KULIKA.

KA HOPE LUNA HOOPONOPONO, J. KAWAINUI.

POE HAKU MANAO NO KE KUOKOA.

Rev. L. Laiana (Lyons)  S. M. Kamakau,

Rev.M. Kuaea,            Rev.C. B. Anelu.

D. Malo, (Lokoino.)    (Andrews)

-----------------------------------------------------

Ka Nupepa Kuokoa.

----------------------------------------------------

HONOLULU REBERUARI 20, 1869.

             Ua ike iho nei makou i na olelo

a ke "Au Okoa" o keia pule, e imi ana e

hoolilo i ka inoa o ke Kahu Ekalesia o Kau-

makapili, he "hoopunipuni," he "palau." a

he "a-ke," he "hai mai ma ke kuahu i ka

oiaio, a mahope hoi o ka paku i ka waha-

bee," a pela aku. Maikai no nae ia may

huaolelo, ea !  O ka naauao ai e ao aku i ka la-

hui Hawaii, i kona malama ana i Nupepa

Aupuni, me ke hooikaika ana a hoelaha i

ua wahi nupepa la iloko o na kula i mea e

naauao ai na haumana.

Aole nae e manao nui ana makou i ua

may olelo nei, oiai o ka hana mau uo ia a

ua wahi "Au Ukoa" nei mau kona hanau

ana a hiki i keia wa. A i lona hoi i ka Lu-

na Hooponopono o ua pepa nei kona tausani

dala uku makahiki mai ke Aupuni mai; o

ke aha la hoi kana hana ke ole ke kuamu-

amu aku a me na ouhana Puritano e like me ka

makemake o kona mau haku, na Kuhina.

Ke hai aku nei no hoi makou, o na "lono

pololei" a ua wahi nupepa nei, no ka ninau

ana o ke Kahu o Kaumakapili i kela makua-

hine, ua pololeikekahi a ua kekee kekahi.

I na la mua o Ianuari, ua hookomoia kela

kaikamahine i ke kyla la a Miss Lydia Bi-

namy, me ka ike ole a me ka lohe ole o ke

Kahu o Kaumakapili.  Pela no hoi me kona

hoihoi hou ana i kana kaikamahine i ke ku-

la o Mililani.  Eia wale mai no i na la mua

o Feberuaru, ka lohe ana o ke Kahu i Kao-

makapili i ka olelo a kekahi poe, ya hana@

pela ; a o ke kumu ka o ka hoihoi ia ana,

no ke kauoha a ke kumu O Mililani i ka ma-

kuahine, e kii kike i kana kaikamahine e

hoihoi mai, mai ke kula mai o Miss Bina-

my, bo ka mea, aloe i hookuoia oia mai i ke

kula o Mihiani aku. Haohao no hoi ka ma-

nao o ke Kahu Ekalesia no keia lohe. A

no ka mea, he haumana ua kaikamahine nei

no kona Kula Sabati, a he lala no kona ki-

hapai ; a no kona makemake no hoi e ike i

ka oiaio o keia mea, hele pololei aku la oia

e nunau i ke kaikamahine ; alaila. hele hou

aku no i ka makuahine. I ka ninau ana

hoi, pane pololei mai ua makuahine la me

ka hooiaio i keia lohe mua, a me ka hoopu-

ka ana i na huaolelo no ka aua loa ana o ka

Luna Kula a me ka paakiki loa o ka loaa

ana mai a kana palapala, a no ka aua loa

no hoi o ke kumu o Mililani, me ka loaa ole

mai o kana palapala hookuu. Nolaila, i aku

la ke Kahu Ekalesia, Aole hiki i ke kumu

ke aua i ka palapala. A in a e makemake

ana oe i kau kaikamahine e komo aku i ke

kula o Miss Binamu, hiki no. Ninau aku no

hoi iaia no kona manao in a ia mea aole nae

oia i hoomaopopo mai. Nolaila, ua hai aku

ke Kahu o Kaumakapili, i na olelo a ka ma-

kuahine i hooiaio mai ai imua one, me kona

manao, ua hai pololei mai oia.

Mahope mai nei nae, ua halawai pu ke

kumu o Mililani me ua wahine nei, a ua la-

weia no hoi oia imua o ka Lunakula, a ua

hoole i kana i olelo mua ai. A puka mai

no hoi na olelo hoole ma ke Nupepa haole a

ke Aupuni, i ka Poakolu iho nei, hele koke

no ke Kahu o Kaumakapili i ka Poaha, a ni-

nau hou i ua makuahine la no ka oiaio a me

ke ole a kana may olelo mua iaia. Ia ma-

nawa nae, ua poina iaia ua mau olelo nei, a

ua loli loa kana hai ana, e like me ka ka

Nupepa Aupuni. Oia wale iho la no ka oia-

io a me ka pololei o keia mea mai mua a

hope. Ke pohihihi nei keia mea. Aole no

i pau ka haohao o ka manao no keia lolelua o

na olelo. Na ka manawa e hoopuka mai i

ka oiaio, wahi a ke olelo akanai. Mai kuhi-

hewa nae ka Papa Hoonaauao e makau wa-

le ana ka pe makee pono, a emi wal i hope

no ka lakou mau olelo haanui, a me na hua-

olelo kuamuamu i kamaaina i ko lakou waha

Nupepa. Mai kuhihewa hoi lakou e hiamoe

wale ana na Kahu Ekalasia a pau o Hawai

nei me ka hoomaopopo ole i ko lakou kulea-

na e kiai i na uhane o ko lakou mau kihapai,

mai na m akua a i na keiki.

--------------------------------------------

Ka Moolelo o ka Halawai a ka Ahahui

Kula Kuokoa o ka mokupuui o Oahu.

______

Poaha Feb. 11. 1869 hor 71 ahiahi, ha-

lawai ka halawai hapa makahiki o ka Aha-

hui Kula Kuokoa, maloko o ke keena kula

ma Kaumakapili, e like me ka hoopanee ana

ma Wailupe i ka la 9 o Feb. nei.

O Rev. L. H. Kulika ma ka noho Luna-

hoomalu.

Haawiia ka pule e Rev. W. P Kaawa

Kahu o Waikane. A no ka hiki ole mai o

ke Kakauolelo o ka aha, ua koho ia o Eno-

ka Kalauao i Kakauolelo ku i ka wa.

Ku mai ka Lunahoomalu a heluhelu mai

i ke Kumukanwaia me na Kanawai o keia

Ahahui.

Hapaiia ka noonoo no ke koho ana i Pere-

sideman, Hope Peresidena, a i Kakauolelo how

no key makahiki 1869, e like me ke Kumu-

kanawai.

Ma ka bulota ana, ua kohoia o L. H. Ku-

lika i Peresidena, o O. H. Kulika i Hope

Peresidena, a o A. W. Kiha i Kakauolelo.

Hapai ia na hoike a na Kumukula no na

kula kuokoa a me ko na Kahu kiai.

Ku mai o Enoku Kalauao, kekahi o na

kumu nui i holo ai, a me na mea e ae e pili

ana.

Ku mai o Davida Malo ke kumu o Kawaia-

hao, a wehewehe mai no kona kula, ka holo

ma kahi mau mea, a me ke ano kaukahi ma

kahi mea.

Ku mai o O. H. Kulika o Waialua, a we-

hewehe pokole mai no kana kula, ke Kula

Kaikamahine, a me ko J. W. Nakuina o ia

wahi hookahi, a me ko D. W. Kapua ma

Kamooloa. Wahi ana, he maikai no ka he-

lehelelena o na kula, ke pii nei iluna.

Ma ka pau ana o na hoike a na Kumu, he

mau manao paipai a hoolana kai haawiia e

na kahu ekalasia, na lala hoi o keia Ahahui.

Ku mua mai o Rev. A. O. Polepe a haa-

wi mai he ma manao paipai no na kumu

kula, no na mea kupono a lakou e hana ai a

e ikaika ai ma ka lakou hana ana. A ua

waiho mai hoi oia he manao pale, no ke ko-

mo ana mai o kekahi mana e iloko o keia

mau kula a kakou. A o kana i makee loa

ai, oia ko kakou kuokoa ana

Maanei, ua ku mai o Rev. H. H. Pareka

a hoike mai i kona manao no na Kula Kuo-

kVA e ao ia nei ma ka Olelo Beritania ; he

mea pono e au pu ia na keiki ma na Palapa-

la Hawaii. no kekahi mau hora 2 a 3 poha o

ka la, a ua mahaloia. Ua hoopuka mai no

hoi oia i kona manao he mea maikai no ke

ae ia ke Papa Hoonaauao e kokua mai ke ke-

kahi hana oia ano ma na kula kuokoa o ka-

kou. Aole no hoi oia i ike i ka hewa o ko

kakou lawe ana i na dala a ke aupuni e ko-

kou mai ai no ia hana.

Ua nui ke kamailio ana ma ia mea, aole

nae i kokua ua kela manao, aka. ua kue ika-

ika ia. I ka nana aku ua lokahi ka manao

o ka hapa nui  loa e hoole i ua manau la.

Hoopaneeia keia Aha, a halawai hou ma

kahi e halawai ai ka Ahahui Euanelio o Oa-

hu, ma Kahana i ka malama o Sepalemala.

E. KALAUAO.

Kakaouolelo.

 

NU HOU KULOKO.

-------

Oahu.

Ma Kapaiakiko, ua hiki aku ke ku-

mukuai o ka raiki Hawaii i ka umi (10) ke-

neta no ka paona hookahi.

-------

Ua hookoha aku ka moi ia hon. W.

P. Kamakau. i Peresidena no ka Papa Hoo-

naauao, ma kaho o ka Mea Kiekie i hala i

ka aoao mau o keia ola ana.

-------

I ka hepedoma i aui aku mamua. ua

hoi mai ke kuna Haleakala mai ka makani

Apaapaa mai o Kohala, i puhiia mai oia e

ka makani nui iloko o na la aku nei i hala.

-------

Ua hookohu pu aku no hoi ka Moi ia

F. S. Laimana (Felei o ka ua Kanilehua o

Hilo, i Lunakanawai Kaapuni, no ka Apana

Hookolokolo o Hilo. ma kahi o R. A. Lai-

mana, Hope Kiaaina no ka nui o na hana

ma kona lima.

-------

Ua hoomaha o Kaulu i kana hana i

kela mau la aku nei, aka, aole no nae paha

e hoomaha loihi loa ana, a hapai hou ae no

oia i kana hana luu lepo. Pela no ka ike

wale ana aku iaia.

-------

KUNA MELE ELENA. ---Ua kuai aku o Ka-

pena Ki i keia kuna ia Kapena Karane o ke

Kate Lee, no na $5,500. E hoomau ia ana

kona holoholo ana mawaena o Honolyly nei

a me Makena.

-------

NO NA HUINAHELU.---Ua pau loa keia bu-

ke Kula Hawaii, a pehea la e hoolawa ai ka

Papa Hoonaauao i ka makemake o ka poe

imi naauao e hele pinepine mai nei e kuai,

a hoi nele aku kekahi. aohe loaa ?

-------

KIAPA "MAUNA LOA." ---Ma ka auma la

Poakahi iho nei, ua holo aku keia moku Ha-

waii, e imi mau kanaka paahana hou no ko

kaki aupuni. Aole like o ka manao o ka

lehulehu no keia hana a ko kakou Papa Hoo-

pae Lima Hana.

-------

I Honolulu iho nei ka Luna Makai

Nui o ka mokupuni o Keawe, oia hoi o Mr.

J. H. Koni Esq., i Hilo, ka haole hoi nana

i hopuhopu i na kipi o ka puali o J. Kaona

ma. a pau ai i ka paa i ka hikiiia i ke kaula

malino ; ua hoi aku nei oia maluna o ka

mokuahi ' Ossipee," ma ka Poaono i hala.

-------

I ka la Sabati mua o keia malama,

ku mai la ke kuna Prince, mai Kau a me

Kona mai, me na ohua a me na ukana no

keia awa. Ua hoao ae keia moku e ku ma

Kamaalaea. no ka hoolele ana aku i kekahi

wahi ohua hookahi on a, aka, no ka ikaika

loa o ke puhi a ka makani, ua kulu loa mai

no i Honolulu nei.

-------

"OSSIPEE" NO HILO.---Ua lohe mai ma-

kou, i holo aku la kela moku kaua Amerika

Huipoia i ka makaikai, i ka Poaono i hala,

ma ke awa o Hilo. a hala loa aku paha e ki-

lohi i ka hana a ka ina pele o Kilauea. O

ka maka mua keia o ka holoana o keia mo-

ku ma ia awa.

 

Ma ke ku ana mai o ke kuna Ka

Moi i ke kakahiaki Poakolu o kela hebedo-

ma aku nei i hala, ua ike aku makou i ka

halaoa mai o na ohua o ia moku. I ka ni-

mau ana aku i kahi mai nona ia pe, haiia

mai ana, no na Waieha mai.

-------

Ma ka Poaono aku nei i hala, oia hoi

ka la 6 o kiea malama, ua kuai kudalaia ma

Honolulu nei elua mau pa aina, no Hon. C.

Kanaina ua mau pa aina la. Ua lilo ia P.

Naone ka pa ma Kawaiahao, a o ka pa ma

Apua, ua lilo ia Mr. Alika (makai).

-------

Ma kekahi manawa i hala, he hala-

wai na ko poe ui o Waialua, kai malamaia

maloko o ka luakini, no ke kukakuka ana

no na mea pili uhane. Ua halawai hou pa-

ha lakou, a e hoomauia aku ana paha. Pe-

la mai ana o W. E. Nawai, oia wahi ia ma-

kou.

UA NANI  maemae maoli ka pa Ilina Alii

ma ka ukainano o Nuuanu, i ka naua aku.

Ua pa ia o mua me ka pa pine hao. i pena

hinuhinuia, a makai aku hoi, he pa pohaku

i haino puna ia. Nana aku " lohi mai ka

papa ale ka pahoehoe."

 

HE OGANA KUAI.--Ma ka olelo hoolaha i

puka ae ma ka nupepa a H.M. Wini, ua

ike iho makou, e kuaiia aku ana kahi ogana

mua iho nei o Kaukeano, i ka poe a pau e

makemake mai ana.  Nolaila, i na ekaesia

puni ogana a pau e noho mai nei, eia he wa

e loaa ai ia oukou ka ogana kumukuai haa

haa. E ninau ia J.P. Cook (Keo Kuke) ka

Puuku.

-------

HANA MAAMAALEA.---Ua lohe mai makou

ke hoahu nei na lala o ka Papa Himeni o

Kaumakapili, i wahi waihona no ia Papa.

Ua hoomaka ma ka malama mua o keia ma-

kahiki, ko lakou hookupu ana. O kahi e

hoolilo aku au o ia mau dala, no na pilikia a

me na manao kuloko oia Papa. Lilo ka pa-

ha auanei o Kaumakapili i hiki mua no na

Papa Himeni a pau ma keia aupuni no keia

hana maikai a ia mala pua.

-------

MAI ULELE E HAKAKA.---Ua lohe mai ma-

kou, ma ka Poalima i hala, Feberuaru 5, ua

kokoke e ulele na kanaka lawaia ma Wai-

kiki-kai, no ka hoohaikiia o ko lakou lawaia

ana e ka Luna kanaka nana e malama ke kai.

Ma ke kauoha a ua Luna la, ua hoo-

nohoia kekahi mau kanaka koa e kiai i ka

hoi mai i ka poe lawaia me ka ia. loa ka

e okaikai aku ua may kiai la a me ka luna,

in a ua "hoolale na ai a ka ui." O ka ma-

kou keia e papa aku nei, o ka hakaka, no

ka mean, ua kaawale ka puka o ke Kanawai

e hele aku ai. Na ke Kanawai no e nana i

na aoao elua. Aohe no hoi makou i mahalo

i ka papa ia ana o ka lawaia. Ua pono no

paha ka papa ana i ka ia kapu a ke konohi-

ki, aka, o ka papa wele aku i keia a me ke-

ia ia , he haohaiki wale ibo no ia hana.

 

E PAIKAU KOA ANA.---la makou e koele

wahi lio ana i kekahi o keia mau kakahiaka

uni aku nei, ua halawai mai makou me ka

hapa o ka Puali Koa Ponoi o ka Moi, e pai-

kau hele ia ana e ka iakou kumu. E hoao-

ao ia ana i ka holo imua hope, i ka hoolei

wawae, hapai pu, ilalo pu, a pela wale aku.

Nano no nae ka lolohe. oiai he kahea hao'e.

-------

MOKUAHI "KILAUEA."---Ma ka hora 12 o

keia awakea, e kuai kudalaia aku ana keia

mokuahi imua o ka lehulehu. no na dala.

aole e emi iho malalo o ka hookahi tausani

elima haneri, (koe no nae na mekina paaha-

na o ua Kilauea nei. no ka poe nana i koho

mamua, i ka wa o kela kudala mua ia ana.)

O ke Kino wale no a me na lako holoholo

pea ke kudalala ana. E lilo ana ka paha

auanei i moku holoholo mahu ole.

-------

Ma ka lohea mai i ka haanui a keka-

hi poe, ua nui launa ole ka na haumana ku-

la Sabati. ma Manoa. Waikiki kai a me Pa-

lolo ; eia ka mea hilu. na ke Kula Sabati

wale no e Kamaihili e hoopiha mau nei ke-

kahi mau noho o Kawaiahao, malalo o ke

alakai ana a Mr. Mikasobe.

-------

LUNAKANAWAI HARTWELL.---Ma ke ku ana

mai o ke kuna Kate Lee i ke kakahiaka Po-

aono i kunewa aku, ua hoi mai keia Luna-

kanawai maluna ae,mai kana huakai hele e

hookolokolo no na hina ma Lahaina i hoo-

panoeia'i i ka malama o Dekeunahe i hala

Ua hoi pu mai no hoi kekahi mau hoa o ka

Papa Loio i naue aku ma ia huakai huokahi

-------

NA MOKU NO KALEPONI---Ma keia mau la

aku nei, ua hoopuhaia la moku kalepa DC

Murray a me Whistler i na ukana o Hawaii

ne, oia ke ko, malakeke, a me na waiwai e

ae i kupono uo ko Kaleponi Makeke o keia

wa neie.  Ua holo mua aku ne o Whistler

i ka Poaha nei; a e holo ana paha ka Mur-

ray keia la

-------

KUNA KAKE LEE--Ua lohe mai makou,

ua kuai ae ka Hui o Poka ma (na haole ka-

pili moku makai o Ainahou) i keia kuna no

na $12.500.  Ma key hope aku, e hooholo-

ia ana ua moku nani nei no ke ala holoholo

moana, mawaena o Honolulu nei a me Hilo.

Ua kupono loa keia moku no kela mau awa.

Ma ka Poakolu iho ne, ua hoomaka aku ia

i kana huakai mua no ka holo ana i Hilo.

-------

UA NELE KA POE HOOPII.---Ma ka Poalua

iho nei, ua hoopuka mai ka Mea Hanahano

E.H. Alena, ka Lunakanawai Kiekie o ke

Aupuni Hawaii, i kana olelo hooholo, na ka

hoopii a na luina o ke kuna Neti Meln, iaia

e hookele ia una i Manila e Kepena Kini, a

na lakou (na luina) i hopu i ke Kapena a

hoihoi mai i Honolulu nei.  Ua hoole ia ka

hoopii a ua poe luina nei, a ua maheleia na

koina.  E hoopii hou ana paha lakou imua

o na Lunakanawai ekolu.

-------

"Cometa."---Ma ka Wini palapala i ka-

na nupepa o kela hebedoma aku nei i hala,

ua ike iho makou, e unuhiia aku ana keia

moku holoholo, e unuhiia aku ana keia

moku holoholo mau mawaena o kakou a me

Kapalakiko, mai ka holoholo ana mawnena

o keia mau awa.  Ina pela, e koe hapa iho

ana ko kakou mau wahi moku, aka, me he

mea la no nae paha, e pani hou ia mai ana

no i moku hou ma kona wahi.

-------

HE HAWAII OPIO NO KALAPONI.---Ma ka

holo ana aku nei a ka mokuahi "Idaho" i

ka Poaono i hala loa, ua holo aku maluna

o Mose Kipi, keiki kane a S. Kipi Esq. o

Hilo.  I holo aku nei oia e imi i kona pono

o ka noho ana ma keia ao mauleule, e hoo-

maanina iaia iho malalo o na hoounauna

ana a kekahi mau haole kamaaina ia Hono-

lulu nei.  Malio io e loaa ana iaia he po-

maikai ma ka aina eli gula.

-------

NA HALEMAI HOU.---I ka nana ana uku i

ke kahua hale hou, kahi hoi a ka Papa Ola

i hoolimalima iho nei ma Koholaloa, e kuku

mai ana a e haualaoa mai ana na laau hale.

I ka hoomaopopo ana a me ka ninauinau

ana aku hoi i ka poe i ike, e kukuluia ana

he mau hale nui elua malaila, no ka hooma-

kaukau e ia ana i wahi e malama aku ai i

ka põe i loohia i ka mai puupuu hebera a

me na mai ano like.  He ewalu tausani da-

la paha i hooholoia no kela mau hale.

-------

KEU KANANA.---I ka po Poakolu o kela pu-

le aku i hala, Feb. 10, ua kau iho kakahi

maluna o kona lio, a ua holo aku a maloko

a ko pa Hale Lio o ka Nakina, hikiikii.  I

kona puka ana aku, kono mai la ka aihue a

lawe aku la i ka ho me na pono a pau.  I

kii aku ka hana o ka puke mahope iho o ka

pau ana o kona hele ana, ua laweia ka lio

I ke kakahiaka ana ae, ua loa@ aku ka lio

me ka kaluawaha, ua lawe ia aku ka noho.

-------

LA HAPE NUIA O NA PAKE.-------O ka Poaha

i hala, la I I o keia malama, oia ka la Hape

Nuia o na pake, ma ka lakou helu ana, oia

hoi ka la e kau mua ai ka mahina o Febe-

ruari.  Ua malama lokahiia keia la e na pa-

ke kalepa a me na pake e ae a pau e hooma-

nao mau ana i keia la ma ko lakou "Aupuni

Pua." Ua pani ia na puka o na Halekuai

o na pake kalepa a me na hale paahana o

na pake e ae.  Ua malama no hoi kela a

me keia pake i papakaukau ahaaioa ma ko

lakou mau hale pakahi iho.  A i kekahi ma-

nawa, ua hele aku a hele mai lakou e ike

kekahi i kekahi.  Ua lohe mai no hoi ma-

hiko o keia mokapuni, ua hookauia lakou e

na haku hana o lakou e lealea i keia la.  Ma

ke ahiahi Puakolu, ua hoomaka ke kakani

lulii ana o ka mea pahupahu, a hala loa mai

i ke amuse, e like me ka lakou mau hana

mau ana.  Ma ke ahiahi o ua la nui ne o

lakou, ua holo kea a holo lio lealea iho ke-

kahi poe o lakou.  O ka panina ihe la ia o

ka lakou mau lealea.

HE KALO NEI.---Ua @w@@ @@ @@ @ @

ma ko makou nei Keo@@ @@@@@ @@@@@@ @@

kapua a oi ae kona @@@@ @ @@ @@ @@@@

anapuni o waena. He @@ @@@@ @@@@@

maha. Ua lawe@@ @@@ @@@@ @@@@@ @@

loko mai o na lepo momona o K@@@@@

Nui maoli no k@@@ kalo. Koho @@@@@

ka m akou nana iho, i ka @@ @@@ @ @@@@

maoii. O ka makou @ui n@ @e@@ @@ @@

aku no hoi paha oa noi ma @@@@@. H@

Apuwaiula ka @@@ o ua kalo nei.

-------

Ma kekahi ia o k@@@ p@ e iho @@@ @@

ike @@ makou maloko o ka Haw@@@. @@@

o Wini, i kekahi ipo @@@ i @@we@ @@@@@

mai o na lepo kapulu m@m@@ o ka @@ @@

o William Brash, ma K@@@@@@@@. @@ @@@@@

o ka pa o ke La Wahine K@@@@@@ @ @@@@@

O ka maakou mea kupanal@ nae ma @@ @@@-

maopopo ana, o ka @@@: o na makahiki @@@

noho ana o ka poe nona ia w@@@ @@@ @@@

ike ia na ipu nui e @@@ me @ ke ano @@@ @

Hio ae nei ka hana o oa wa@@ @@@@ @@@@

hoomakau@@ o @@ Hale@@ o W@@@@@ @@@@

hoi la, he "Ala @@monemo @o @@@@@@@

-------

LAWE WALE.---Ma ka Mapepa "No Oh@@"

o ka Poaha i hala. Feberuari @@. @@@@@ iho-

o ke poo : "Ke @@@ nui o na mea hou. "ua

ike iho makoa. ua h@we mai ma ke @@@ @@-

kaha wale keia @pepo. : ha @@@@@ p@p@ o

ka nupepa a H. M. W@@ @ @@ @@@@ @@@ nei

i haal. (koe @@@ ke k@@@@@@@ @@ @@ @@@@ o La

A@bama) me ka haaw@ ole i k@ h@@w@@

hoomaikai ana no @@ nupepa. Ma @@ @@@

nui a naaueo o ka honua neu, ua biki ke ka-

paia, he "pakaha wale" kakou. U@la piha

auanei keia nupepa.

-------

No na dime.--- No ka @@@ o @@ apana

dala i@hi, i like me ka hapa@@@ a me ka ha-

pawalu, nolaila, na pono @ea i ke lehulehu o

Hawaii nei, ke @awe nui i na June a me @a

hapa dime. Ke olelo nei ka O@hana W@-

wai, " o na hapawalu a me @a hap@@@ ma-

mua iho nei, e ohia maloko o ka Ohana

Wawai. me he a@@@ dume @a a me na hapa

dime." I ka hoomaopopo ana i keia mana-

wa. oa lilo io na dime i mea lawe @@ aku

na kakou. E lawe kakou me ka hoowaha-

waha ole, aka, e akahele @@e me ka noonoo.

o poho auanei kekahi mau ken@@@ au, ke ku-

ai aku oe i hapawalu no loko o ka @apaha @

hapalua paha, a pela aku.

-------

HE MELE LA@INA KAHIKO.---Ma ka A@@@ @

o ko kakou "Hilohana" o keia la, e loaa ai

ia kakou kekahi mele kahiko loa i hak@@

poo, "ka La o ka l@ma." Na ko kakou

haku mele kaulana e noho mai la ma ka Ai-

na Mauna. i @@ahi ne ma ka olelo Hawaii,

a mai ka olelo Hawaiia ku @loko o ka olelo

namu a ka haole. E mahaloa ko kakoa

haku mele, ma kona kooikaika ma@ ana e

hoolawa i ko kakou pepa i k@la a @@ kona

puka ana, ma na mele kupono i ka i ka m@-

kemake a me ka imi o ka poe puni mele.

-------

Ma ka Ponkola i hala m@@ aku nei.

ua ike iho makou me ka nupepa @@@@ o ke

aupuni, ua hoikeia malaila, ua hoo@@@@@@@@

aku ka Papa Ola, i ka @@@@ kahi o ka Hale-

mai hebera e ku @@ ma Koholaloa, @@@ a

KimoPelekane a me Keolaloa @@@ no @@

makahiki he umi. I hoolana@@@ @ @@@@

aina i wahi e hoonoho@ ai ka poe i @oo@@ e

ua mai ino, ke ik@@ he ma@ e hoopoino a@ @

ka lehulehu. A@ahi no a loaa ko kakou a@-

na e hoomalu @@ @@ poe. N@@@ ka pono. K@

i mai nei ka poe kahiko. "@@@@ ka @@ we-

he e ke pulu olalo." @@@@ hoi, " I hea la

hoi ka mai, loaa e ka a@@ a paa m@@ ho@

na hale."

-------

S. P. AHIONA FA@E. ---Ma ke @u @@ @@@

nei o ke kuna Ma@ilda. i ka Poal@ma aku

i hala, ua hiki mai o S. P. Ahiona a me

kona ohana ma Honolulu nei. E noho iki

ana oia ma ke ku@@kauhale nei, e komo

iloko o na hale o na pake, e kukakuka a e

 hoohulihuili hoi. E hala ana paha @@@ he

mau pule okoa hele k@@puni ana i ke@@ me-

kupuni, e komo a e launa aku me na pake

poahana ma na mahiko o keia mau ahiahi aku

nei, he mau anaina haipule no na puke. E

launa oluolu mai ana no paha ko kakou

mau makamaka a pau me ia ma kaoa @ua-

kai hoohulihuli.

-------

KULA KUOKOA MA LAHAINA.---Ua lohe mai

makou, ua pii ae ka heluna o na kaikama-

hine o ke kula kuokoa o Kahaina, malalo o

ka noho kumu ana o Mrs. Mileina Moku, a

i ke kanalima i keia wa. Ke minamina nei

hoi makou i ke oki ana o ke kula keiki ka-

ne ma ia kaona, aole i hoopaa ia e @ke me

na kula kuokoa ma Honolulu nei. Ua pii

ae keia mau kula elua, a i ka elua haneri

kanalima oaha, a ua lilo hoi i mea e ehaeha

nui ai ka poe alakai nei i ka Papa Hoona-

auao. Ke imi mai nei ua papa la, e hooko-

mo i ko lakou kokua, aka, ua  hoole ka Eka-

lesa nana e kokou nei i ka hooponopono ana

ma Kaumakapili. Ua halawai na makua o

Kawaiahao i ka Poakai iho nei, a ua hoole

na makua me ka noonoo akahele ole, a no

ia mea, ua hoopanee ia a keia Poakahi ae,

alaila kukakuka hou no ka hooholo ana.