Ka Nupepa Kuokoa, Volume XXIX, Number 50, 13 December 1890 — Page 4

Page PDF (1.59 MB)

This text was transcribed by:  Halemano
This work is dedicated to:  Kukana

Ka Nupepa Kuokoa

KE KILOHANA POOKELA NO KA LAHUI HAWAII.

 

Our English Column.

"In Youth Prepare for Manhood."

 

UNCLE PHIL'S DESK.

 

            Here, girl, is a story for you, about what a brave little girl did. Her name was

DISSY.

            There was no more lonely a spot in the Rocky Mountains, or the great plains of the West, than was the telegraph station on the railroad in Ohio. The cabin was built right in the heart of a great forest, miles away from any kind of a house.

            A good many freight trains pass the cabin each day, but usually go by without stopping. The cabin itself was an old boxcar, set at the side of the track, and painted a bright red color so that the engineers @@ght see @ a great ways off. It had two rooms in it, one for the telegraph and its work, and the other for the workman, Joe Denman.

            Some eight or nine years ago, on a Sunday afternoon in the summer time, Joe took his arm chair and planted it between the cabin and the track, and prepared for a good read in his newspaper. Joe read on for more than an hour, when he started nearly out of his chair, for he felt the sleeve of his coat pulled, while a baby voice said sweetly enough, "hello."

            Joe gazed upon the child, a little girl, perhaps four, or five years old. She was very pretty, with soft plump cheeks and hands and her hair was more white than golden. Her tiny dress was of cotton, her thick shoes were of the cheapest kind and her large straw hat was untrimmed.

            "Hello," she said again and with a sweet baby smile, as if she had known Joe all her @@@ @@ @fe time.gg

            "Why, bless my soul! Why, little un, where did you blow from?" he gently asked the child, as he sat her on his knee, and wiped the dust from her shoes with his r@d brandannus handkerchief.

            "That way" she answered promptly, pointing her chubby fingers to the west.

            Joe was puzzled. He knew there was no house within four miles in that direction.

            "What is the baby's name?" asked Joe.

            "Dissy."

            "Sissy?" repeated Joe, who thought he could interpret baby language ni@ely.

"Es, ʻm" said the child, shaking her head. "Dissy."

            In all the yeas that followed, Joe never learned the history of the baby girl, not where she came from that Sunday afternoon. As there was no rule of the railroad to prevent him, Joe adopted the @@dy, fair haired stranger.

            More than seven years passed away, and Dissy must have been twelve years old. Joe began to think it was about time to send her to some good school.

            One afternoon Dissy sat alone in the telegraph office, for Joe and his @rutch had gone away with a man who had begged him to show him a stave factory, three miles back in the woods. Joe, perhaps, should not have left the office, but Dissy was a good an operator as he was, even better, and the girl did not mind being left alone for an hour or so.

            It was a dreary afternoon, and nearly evening, and Dissy was getting to feel very lonely. She was having a fit of the blues. She had read many stories of good and noble girls, who had become grand women; and she wondered if any of them would have become heroines, if they had been brought up in such a lonely place as she lived in.

            As she was thinking, a heavy footstep sounded on the threshold. Dissy looked around to see a tall, powerful man. "The operator is away?" he asked, in a tone of voice that showed he knew that before.

            "Yes, sir," said Dissy for once sorry to see a new face.

            "How long before No. 9 passes here?" asked the man.

            Dissy looked at the clock on the wall and saw it was just 6 o'clock "In thirty-three minutes," she said, and then added, "that is, if it is on time; No. 9 is sometimes late."

            Dissy hoped it would be late this evening, for she knew No. 9 was the train made up of express car and she did not like the look of this man. Oh that Joe might return soon! He had been gone and hour.

            But the man, who was a bad fellow, knew very well that the operator would not be back soon. The man who had enticed him away was one of his helpers.

            "I want you to stop No. 9," said the man, with a sharp scowl that very much frightened the girl.

            "But I cannot do that, sir," she replied, "without orders from the train dispatcher."

            "You never mind the train dispatcher or his order," gruffly replied the man. "Just do as I tell you and I'll explain to the train people. I'll give them a mighty good excuse," said he grimly.

            "Clickety-click-click-click-click," went the little hammer. "What are they saying?"asked the villain.

            "There are asking if it is all right to let No. 9 start from Newberry."

            "Yes; and all you have to answer is O.K. isn't it?"

            "No, sir. Before the call the road clear, I must tell them what time the last train left here going east."

            "Well, hurry up and cut it as short as possible. For look you, my girl, you mustn't fool with me. I have lots of friends, and if anything happens to me, it will go hard with you."

            Dissy thought of Joe Denman's kindness to her, and how he might get discharged from his place if anything serious happened;  and she thought of Grace Darling, and Joan of Arc; and that she must be true to her trust. So she skillfully touched the little telegraph key.

            "Click-click-clicketty-click-click-click," was all it said to the train robber, but to the operator at Newberry it said:—

            "Send the sheriff and other help on No. 9. Robbers here."

            "Now then," said the man, "you wave the red light here, and when the engine is at the mile post yonder, wave the white light for her to stop. Understand now. My boys and I will be near the post, and if you don't do as I tell you, the balls from half a dozen pistols will fly right through you. That's all."

            The man walked slowly up the track and Dissy waved the red light.

            The heavy train tumbled up slower and slower until the engine was opposite the post. Then five or six heavily armed men got aboard No. 9. But instead of finding expressmen at their work, the tumbled right into the arms of the sheriff and his band.

            Dissy told her story to the conductor and engineer, who left a couple of men with the child, to keep her company until Joe should return.

            Well, Dissy is now at school, in one of the best seminaries in Ohio and is of no expense to Joe, for she is cared for by the Express Company; and she has the satisfaction of knowing that she did er duties under great difficulties. What girl or boy could do more?

 

NUPEPA KUOKOA

NO KA MAKAHIKI----$2.00

NO EONO MAHINA---- 1.00

KUIKE KA RUKA.

Poaono, Dekemaba 13, 1890.

 

Haawina Kula Sabati

HAPAHA EHA.

HAAWINA HOIHOPE.

Dekemaba 28, 2890.

PAUKU GULA.

            Lilo mai la ka Logou i kanaka a noho iho la me kakou, a ike kakou i kona nani, i ka nani o ka hiwahiwa a ke Akua, ua piha ka lokomaikai a me ka oiaio, IO 1:14.

MANAO NUI. NO IESU.

I—Kona wa opio.

            I nahea ka hanau ana o Iesu? Mahea? O wai kona makuahine? E hai mai no ka imi ana o na Magoi Iaia? No kona pakele ana mai ka make mai? No kona hele ana i ka luakini e hoopaapaa me na kanaka naauao? Mahea ka noho nui ana o Iesu i kona wa opio? Heaha kana oihana? Mahea ka bapetizo ia ana? E hai mai no kona hoowalewale ia ana?

II—Ka hoomaka ana i ka lawelawe hana.

            Ehia makahiki ko Iesu haiolelo ana? Mahea kona lawelawe nui ana? Mahea kona hele ana i kahi wa? Owai na mauna elua kahi ana i hele ai? Ma ka loko hea? I ka muliwai hea? Ma hea kahi ona i make ai?

III—Kana a'o ana.

            Mahea ka haiolelo kaulana a Iesu? Pehea kana a'o nui ana? No ke aha kona ma na olelo nane? Heaha kekahi o ia mau olelo nane? Heaha kekahi mau mea nui ana i a'o ai?

IIV—Kana mau hana mana.

            Heaha kekahi o na hana mana a Iesu? No ke aha ko Iesu hana i na hana mana? He mau mea anei e pomaikai ai kanaka?

V—He mau mea e hoike ana i ko Iesu ano.

            Pehea ko Iesu lanakila ana maluna o ka hoowalewale? Heaha kai ao ia no ke Sabati ma ka Iesu mau hana? Heaha kai ao ia ma ka mauna, ma ka hoopahaohao ia ana o Iesu? Heaha na haawina i ao ia ma ko Iesu holoi ana i na wawae o na haumana? Heaha kai ao ia mai ma ko Iesu kaumaha lua ole ma ka mala o Getesemane? Ma na olelo mai ke kea mai?

VI—Nawai i kumakaia ia Iesu?

            Mahea? Heaha ka uku no ia hana lokoino? Imua owai ka hookolokolo aa ia Iesu? Owai kai hoomaewaewa iaia? Mahea ke kauila ana o Iesu ma ke kea? I ka hora ehia? Ehia manawa a Iesu i pane ai mai ke kea mai? Pehea ka loihi o ke kau ana ma ke kea? Hea kai ike ia i ka make ana o Iesu? Mahea ke kanu ia ana?

VII—Ke ola hou ana.

Pehea ka loihi o ka moe ana o Iesu ma ka laukupapau? I ka la hea ke ala hou ana? Owai kai ike iaia mahope o kona ala hou ana? Ehia ike ia ana? Ehia la ana i noho hou ai ma ka honua? Mahea ka ike hope ana iaia? Ua aha ia oia ia wa?

VIII—Kana kauoha hope.

            Heaha ka Iesu kauoha hope i kona poe kanaka? Mar 16:15,16. Owai kai hele? Ihea e hele ai? E hookoe anei i kekahi lahui? Heaha ka mea e ao ahu ai? Mat 28:19,20. Lu 24:46, 47. Heaha ka mea e kokua ana ia lakou? Mar 16:17, 18. Ua holomua anei ka hana a ke Akua iloko o na aina hoomana kii? Paa anei ka ke Akua olelo? Heaha ka mea e lilo e ana? Hiki anei i kekahi ke hoopio i keia olelo? He buke e ae anei i hoolaha nui ia e like me ka Baibala? E hoike ana ka Baibala no wai?

 

Na Ekalesia.

Malalo o keia poo, e hoopuka mau aku ai makou i ka moolelo e pili ana i na Ekalesia a puni ka Pae Aina. E kakau ma na mea ano nui, a e hoopuka ia aku no.

 

AHAHUI KULA SABATI.

La hana 1, Sept. 4—Akoakoa ka Ahahui Kula Sabati o ka mokupuni o Hawaii ma Waipio, Hamakua, i ka hora 3 auina la; Rev. W. M. Kalaiwaa, lunahoomalu, a ua hoomaka ia na hana me ka pule a Kekuewa; hoomaopopoia na lala o ka Aha:

            Kahukula K. S. nui o Puna, W. Kamau; ko Hawaii Akau, W. A. Mio; ko Hawaii Hikina me Komohana, aole.

            Mai Haili, Napeahi ka elele; mai Hakalau, H. K. Unea ke kahu me ka elele; mai Laupahoehoe, N. Kekaula ke kahu me ka elele; mai Hamakua hikina, J. Wa@ohinu ka elele; mai Hamakua waena, J. Welewele ka elele; mai Hamakua komohana, D. Kaanehe ka elele; mai Waimea, J. Kalino ke kahu, Z. Paakiki ka elele; mai Kohala akau, C. H. Pulaa ke kahu, J. B. Kaohi ka elele; mai Kohala hem, J. S. K. Nakanelua ke kahu me ka elele; mai Kekaha, C. K. Kapa ke kahu, S. W. Kaumuloa ka elele; mai Kailua, J. Makuakan ka elele; mai Helani, S. Kailipua ka elele; mai Kona waena, Kaiwipunakea ke kahu me ka elele; mai Kealakekua, Kalokuokamaile ke kahu me ka elele; mai Puula, L.K. Kalawe ke kahu, S. Hulu ka elele; no Kohala komohana me Onomea, aohe mau hoa mai laila.

            Ua hoomauia o Kalaiwaa i lunahoomalu, a o Kamakawiwoole i kakauolelo; koho ka lunahoomalu i komite imi kumahana, a ua waiho mai ke komite i ka lakou hoike:

            Hapaha hora haipule; hoike a na K. K. S. nui; hoike papahelu a na K. S. apana; hoike a na elele; koho i komite hoike o na hana o keia Aha; koho komite hoike o na K. S.  o keia Aha; lulu o na K. S. no ka mahina hou; na palapala hoopii; ka hana iwaena o na kamalii; ka halawai haipule o na K. S. i kela me keia mahina no na mai lepera; na mea e holomua ai na K. S.; hoike o na K. S. o Hawaii Akau ma Waipio; lulu a keia Aha no na hemahema o keia Aha; kahi e halawai hou ai ka Aha.

            O ke kumuhana, hoine a na K. K. S. nui, na Kamau i heluhelu i ko Puna, na ke kakauolelo i ko Hilo hikina, a ua kauohaia ko laila elele e ao aku i ke K. K. S. Aole e hana hemahema hou; na Mio i ko Hawaii hikina, a na ke kakauolelo i ko Hawaii komohana.

            O ke kaumaha, hoike papahelu a na K. S. apana, na ke kakauolelo i ko Haili a ikeia no ka hemahema, a kauoha ka Aha i ka elele mai laila mai e ao aku i ke kahu K. S. apana mai hana hemahema hou no kahi wa aku; na Unea i ko Hakalau, na Kekaula i ko Laupahoehoe. Ma ke hoi ua hoopanee na hana me ka pule.

            La hana 2, Sept. 5—Akoakoa hou ka Aha; malamaia ka hapaha hora haipule; heluheluia ka moolelo o ka la i hala a aponoia.

            Ua hoomau ia ka hoike papahelu; na ke kakauolelo i ko Hamakua hikina, a na Pulaa i ko Kohala akau, na Nakanelua i ko Kohala hema, na Kapa i ko Kekaha, na ke kakauolelo i ko Kailua me Helani, na Kaiwipunakea ko Kona waena, @e Kalokuokamaile i ko Kealakekua, a na Kalawe i ko Puula.

            O ka hoike a na elele, na Kekaula i ko Laupahoehoe, Waioh@@u i ko Hamakua hikina, Welewele i ko Hamakua waena, Kaanehe i ko Hamakua komohana, Kaohi i ko Kohala akau, Kaumuloa i ko Kekaha, Makuakane i ko Kailua, Kailipua i ko Helani, Kaiwipunakea i ko Kona waena, Kalokuokamaile i ko Kealakukua.

            O ke komite i kohoia no ka hoike i na hana o keia Aha i ka Aha Paeaina, oia o Kamau; a no na hana hoi o na Kula Sabati, oia o Mio. O ka lulu o na K. S. no ka mahina hou, uakauoha ia e hoi na lala a hana aku.

            O ke kumuhana na palapala hoopii, hookahi mai Hamakua waena me Komohana e noi mai ana e hui ia ko laua mau K. S. i hookahi a e kapa ia o ke K. S. o Hamakua Waena me Komohana, a ua hooholoia. No ke kumuhana e pili ana i ka hana iwaena o na keiki, ua kauohaia na lala o ka Aha e hoi a hana aku. E pili ana i na halawai mahina a na K. S. no na mai lepera, ua kauoha ia na K. S. a puni o Hawaii e hooko aku pela. E pili ana no na mea e holomua ai na K. S., ua kauohaia na lala o keia Aha e hoi aku a hana e like me ka ikaika.

            E pili ana no na hoike o na K. S. o Hawaii Akau, ua noiia a aponoia e koho ia i komite nana e hoonohonoho i ka papa hoike o na K. S. Koho ka lunahoomalu ia Kekuewa, Kamau me Kamoku. E pili ana no na hemahema o keia Aha, ua lulu na hoa a loaa he $4.10 , a o ke koena mai na hoolilo ua waihoia ma ka lima o ke kakauolelo.

            O kahi e halawai hou ai keia aha, a i kahi e halawai ai ka Aha Euanelio.

            Heluheluia ka moolelo a aponoia, a ua noiia a aponoia e hoolaha ma ka nupepa Kuokoa; hoopanee ka Aha.

C. M. Kamakawiwoole.

 

Hoole Waiona.

[Na ka Ahahui W. C. T. U.]

            Ma Kaleleonalani, oia hoi o "Ema Hale, ma Honolulu.

            He halawai i kela me keia Poalima hora 7:30 o ke ahiahi.

            He halawai Hoole Waiona, o ka Ahahui o ka Lipine Bolu o Honolulu.

            Ke Kono ia aku nei na kanaka, kane, wahine, keiki, na mea kiekie, na mea haahaa, ka poe waiwai, ka poe ilihune, ka poe hoole waiona, ka poe kanalua, na mea a pau, e akoakoa mai ia hale i kela me keia pule. Pela no me na malihini mai na mokupuni e mai, e komo, a hui me makou ma keia hana kuonoono. "No ke AKUA a me ka HOME, a me ka AINA HANAU!!"

 

AOLE NALOWALE MAU LOA.

            Aia hoi he wahine karisitiano e noho ana iloko o kekahi o ko makou mau kulanakauhale nui; i kona maalo ana'e mawaho o kekahi hale nani, nui kuai gini, oia no hoi ka manawa o ka mea malama hale e hou ana i kekahi kanaka opio iloko o ke alanui kulanakauhale, a ua hele hoi oia a haikea me na maka ahiu iaia i hoi mai ai, ua hala loa oia i ke ala poino; me na olelo hooweliweli, me ka hoohiki ino a me ka oniu ana i kona mau puupuulima, hooweliweli aku la oia i ke kanaka opio e hoopai iaia, nana oia i hoonawaliwali. Ua pihoihoi oia a ua makapo hoi me ka huhu wela, aole nae oia i ike i ka wahine e ku kokoke aku ana iaia a hiki i ka hoopa ana mai o ka wahine i kona lima maluna o kona lima, a kamailio mai la hoi iaia iloko o kona leo oluolu aloha e ninau ana hoi i ka pilikia.

            I ka huaolelooluolu mua no ua puiwa ae la oia me he la, he hana kaumaha kai loaa aku iaia, a huli koke ae la oia a puni, a ua oi aku hoi kona haikea i ko ka wa mamua, e haalulu ana mai ke poo a hiki i ka wawae. Nana pono aku la oia i ka wahine no kekahi manawa, a me ka leo haalulu hoi o ka makau oia i i aku ai, "Ua kuhi aku nei au o ka leo o kuu makuahine, eia nae ua nalo kona leo iloko o ka make no kekahi mau makahiki."

            "Alaila, he makuahine oluolu kou, a ua oluolu ia oe," wahi a ka wahine.

            Me ka hikilele hoi ke kanaka opio a kahe nui mai la kona mau waimaka a uwe aku la hoi, "Auwe! ae, he makuahine maikai no ko'u, ua aloha nui oia ia'u a ua nalowale au, nalowale a mau loa, no ka mea he ahonui ke Akua a he hiki no hoi i kona leo aloha ke kikoo mai ke alii o ka poe hewa."

            Na ka leo oluolu haahaa oka wahine i pulumi aku i ke kaula huna makalii o ka manao iloko o ke kanaka opio i hoopa ole ia no kekahi wa loihi, a e hoala ana hoi he puali nui o ka manao palupalu i hunaia a hohonu iloko o ka opala o ka hewa a me ke kariama, a i ka hele ana o ka wahine ma kona ala, hahai aku la hoi i ka inoa ma kahi palahalaha o ka puka iloko o kekahi buke kakaulima hoomanao a hele aku la oia ma kahi e, me ka noonoo maluna o kona nanaina haikea, a ua kuho@onu aku no hoi na manao iloko o kona puuwai ehaeha.

            Hala ae la he mau makahiki, mahope poina iho la ka wahine i na mea a pau a hiki i kekahi la, hoouna mai la kekahi malihini i kona pepa inoa iaia a ua makemake hoi e kamailio pu me ia; haohao iho la oia owai la keia. A iho mai la oia ilalo iloko o ke keena  hookipa, a hui malaila me kekahi kanaka hanohano, ua aahu pono i na kahiko, a ku ae la hoi oia iluna me ka malia e halawai pu me ka wahine.

            "E kala mai ia'u, e ka wahine, no keia komo hewa ana, eia nae ua hele mai nei au no na mile loihi e haawi aku i na hoomaikai ana ia oe no ka oihana au i haawi mai ai ia'u i kekahi mau makahiki i hala ae nei," wahi ho@ a ke kanaka malihini me ka leo haalulu.

            Ua pohihihi loa ka wahine i keia a ua nonoi aku la e wehewehe pono mai e like me kona hoomanao ole i ka ike ana i ke keonimana mamua.

            Pane ka malihini—"Ua nui hoi ko'u loli ana, oia kou mea i poina ai ia'u, a eia nae, ua ike au ia oe i kekahi wa ua maopopo loa no au; e ike aku no au ia oe i kekahi wahi, a o kou leo, ua like loa me ka leo o kuu makuahine."

            Na keia mau huaolelo i hoihoi mai i hoihoi mai i na hoomanao iloko o ka wahine no ke kanaka opio ana i kamailio pu ai mamua o ka hale nani nui kuai gini, a uwe iho la laua.

            Mahope iho, noho laua ilalo a hoike ke keonimana no kela mau oluolu a aloha, nana i hoala iaia a i hana hoi i na pono he nui e like me kona ano. O ka olelo ikaika aole ia e nalowale mau loa. Ua hoike oia i na wahi a pau ana i hele ai, a me he la o ka leo o kona makuahine kai paipai mau iaia mai ka ilina i na wa a pau; a ua mihi oia i kona mau hewa a ua hoohohana e like me ka makemake o kona makuahine ahonui, me ke kokua mai o ka lokomaikai o ke Akua e hana oia pela.

 

Hoolaha Hou.

HUI LAKOHAO PAKIPIKA

(KAUPALENAIA.)

Kihi Alanui Papu me Kalepa.

            Ke kono ia aku nei ka lehulehu holookoa, na Lede maka palupalu a me na Keonimana o ke kulanakauhale alii a hala loa aku i ko na mokupuni, e aui mai i na

WAIWAI MAKAMAE HOU!

I KUPONO NO NA

Makana La Kulaia a me Mare!

Na Lak Aniani o na ano a pau.

Na kiaha, na pa, na omole wai, a pela aku

Na Kii Nunui Kauhale no na Home.

He mau kii i pai ia me ka noeau iloko o na waihooluu like ole, nona ke kumukuai haahaa loa, he $2.50.

Na Ipukukui Kauhale Nani

O na ano a pau, mai ke nui a ka liilii

Na Laau Kii, e hana ia ma ke kauoha.

            Mamuli o ka wae akahele ia ana o keia mau waiwai, ua hiki loa ia makou ke kaena ae, o ka

Helu Ekahi keia o na Waiwai Makamae i ike ia ma Hawaii nei.

2262 IV

 

E. LILILEHUA,

Loio ma ke Kanawai.

            Notari hooiaio palapala no ka lehulehu, kakau palapala kuai, hoolimalima, motaki, me na ano palapala pili kanawai a pau.

            Keena Oihana: Kawehionamanu, Kaluaaha, Molokai. 2288-6ms

 

PAPA! PAPA!

AIA MA KAHI

LEWERS & COOKE

(o Lui Ma).Ma ke kahua hema o alanui Papu me Moi

E loaa ai na

PAPA NOUAKI

o kela a me keia ano.

Pani Puka, Na Puka Aniani, Na Olepelepe Na Pou, Na O@a, Na Papa Hele, Na Papa Ku, A me na Papa Moe nui loa

Na Pili o na Hale o na Ano a Pau

A ME NA

WAI HOOHINUHINU NANI

O NA ANO A PAU LOA.

NA BALAKI ANO NUI WALE.

A hai i ak@ @@@a no na Makamaka a pau, @a makaukau keia Makamaka o oukou e hoolawa aku ma na mea a pau e pi@@ ana ma ka lana oihana

NO KA

UKU HAAHAA LOA.

E like me kamea e holo ana ma waena

LAUA a me ka MEA KUAI.

E HELE MAI E WAE NO OUKOUIHO.

 

Ka Waiwai o ka Hilinai

Saseparila Ayer

AYER, Laau Saseparila, kai kaulana hilinai n@iia no ka hoomaemae koko, ma na wahi a pau o ka honua, he aneane 40 makahiki i hala ae nei , a ua lawelawe nui ia h@ iwaena o na oihana lapaau. O keia

LAAU SASAPARILA, no loko ae no ia o ke aa Sasaparila Honedura maoli; ua loaa ka mana hoomaemae ma o ka hui pu ia ana me kekahi mau aa laau e ae, a me kekahi mau mea no loko o ka honua a me ka hao.

HE koko inoino a nawaliwali ane@ kou? Ua wili pu anei na ano mai ikaika? A u@ hui pu anei me na wai awaawa hoopehu Na keia

LAAU e hoomaemae ia mau mea ino a pau a maikai. O na kauka lapaau a pau o Amerika ike ke ano o ka AYER SASAPARILA ua olelo lakou, aole he mea maikai e ae no ka hoomaemae koko ana mai na mai i awil@pu ia, aka o keia wale no. No ka

HOOMAEMAE ana i ke koko, a me ka hookahua pono ana i na mea a pauma kekahi mau ano mai i ikeia, o ka AYER SASAPARILA wale no ka laau nana e hoomaemae hakalia ole mamua ae o kekahi ano laau e ae O ke

KOKO inohakuhaku, a nawaliwali hoi kona holopono ana ma ke kino, e hoomaemae ia ana a e hooikaika pu ia no hoi ma o ka ai ana keia LAAU SASAPARILA A AYER. Hemaalahi a he

MAIKAI loa hoi keia Laau, aole no ka hoomaemae wale ana no i ke koko, aka, no ka hookaawale pu ana kekahi i na ma'i, hoomomona hou ana i ke koko ino, a me ka hooikaika pu i kona holo ana ma na a@. He lehualehua wale na hooia ana mai na wahi a pau o ke ao nei i hoohana m@ i keia laau mamua o kahi mau laau e ae

AHILINAIIA no ka ikaika kupono o ke ola kino, ma ka maemae ana o ke koko, hoomake pu ia na ma'i, a pela aku. He nui na laau hoomaemae koko i hoolaha wahe hee wale ia malalo o na inoa @@lehu, aka, o na hilinai a me na hoola wale no a ke ao holookoa, maluna o ka

Ayer Laau Sasaparila

I HOOMAKAUKAUIA

Kauka J. C. Ayer & Co. Loewll. Ma@@.

HOLLISTER & CO

Na Agena ma ka Paeaina Hawaii.

@@@@-tf @@@  alanui Papu, Honolulu

 

Kakela a me Kuke

Ka Halekuai Nui

O NA

Waiwai Like Ole

E laa na pahiolo, k@i ho@@, hamale, k@i nui a me liilii, kila, wili p@aa, rula, apuapu, kui o na ano a pau, kaikaa, hao hoopaa puka, pohaku hoana, kepa, lei ilio, kaula hao ilio, pahi, upa, pahi umiumi, ka@apu, kope hulu, pulupulu, pepa ka lakala, lina hao, ami, keehi, a me

KAULA OPU

PALAU

O na ano he nui wale.

Oo, ho, kopala, pe, kipikua, hao kope, au ho a pela aku, kua bipi, lei bipi, kaula hao bipi, uwea pa, uwea keleawe, hao pil@ piula, kaa palala, ipuhao, ipu ti pa-palai,

Makau me Aho Lawaia.

Ili wai, papa holoi, kopa ala, kaula @uaina, hu'akai, ehi wawae, hulu pena, hopaolio, a pela aku.

Pena wali, kini nui a me liilii o na ano a pau, me ka pepa kuhikuhi, pena keokeo, aila pena, aila hoomaloo, vaniki kaa, a me vaniki moe,

PENA HOOMALOO

a me aniai hale

AILA MAH@, AILA MIKINI, AILA HAM@ @@

AILA KAA, INIKA KAMAA.

PAUDA, KUKAEPELE, KIANA

PAUDA, UIKI IPUKUKUI O NA

ANO HE NUI A LEHULEHU

Na Pakeke Poi

O KE

Ano Hou Loa

NA MEA PIULA

Mikini Humuhumu

MIKINI A WIILOX ME GIBBS

NA MIKINI A

REMINGTON.

He nui loa na mea hao me na ukana ae o na ano a pau, aole hiki ke hai pau ia aku, hewa i ka wai na maka ke ike

Laau Lapaau Kaulana Loa.

A DR. JAYNE.

LAAU HOOMAEMAE KOKO

LAAU HOOPAU NAIO, LAAU KUNU.

PENIKILA HUAALE

PAAKAI, LAAU HOOPAA HI,

@@ @a Laau Ham@ a Pela 'ku.

            Ano, e kipa mai pukou e @@ makamaka a ike no okou iho.

KAKELA & KUKE